Loading

Intervju sa dr. Softić u časopisu Novo Vrijeme

Dugo je zlatno pravilo nutricionizma i zdrave ishrane bilo “pravilo brojanja kalorija”. U posljednje se vrijeme, međutim, sve više govori o kvalitetu namirnica. O kvalitetu ishrane i pomodarstvu u službi zdravlja, o lošim kombinacijama na našim jelovnicima, o proizvodima koje baš nikako ne koristi u svojoj kuhinji razgovarali smo s dr. Safijom Softić-Namas, predstavnicom stručnog tima portala Dobrekalorije.ba.

 

“Smatram da nemamo luksuz biti opušteni i nezainteresirani. Ako budem uzrokom pozitivne promjene u životu samo jedne osobe, ja sam sretan čovjek.”

 

 

NV: Dugo su se ljekarske i nutricionističke smjernice svodile na pravilo “broja kalorija”. Danas se više govori o kvalitetu hrane. U tom smislu, šta su dobre, a šta loše kalorije?

Dobro ste to primijetili. Naš cilj, otkako je pokrenut portal, jeste da pravilnu ishranu predstavimo na pravilan način. Želimo pažnju prebaciti na kvalitet kalorija koje se unose, a ne na njihov kvantitet. Ako uzmete smoothie koji možda ima 300 kalorija, a napravljen je od kvalitetnih sastojaka, i Coca-Colu Zero, koja ima 0 kalorija, neosporno je šta je bolje od to dvoje. Također, neosporno je da mnogi ljudi prate broj kalorija koje unose a ipak ne mogu smršati, ili pak smršaju ali se kilogrami vraćaju. To je sasvim razumljivo s obzirom na to da dijeta i mršanje uzrokuju stres organizmu, pa umjesto da uživamo u hrani, mi smo pod jakim pritiskom. Pojedini ljudi tako provedu cijeli svoj život, zamislite koji je to stres i traćenje resursa.

Mi želimo priču o pravilnoj ishrani odvući od dijeta i mršavljenja te pažnju usmjeriti na zdravstvene prednosti pravilne ishrane. U tom smislu želimo istaći da se dobre kalorije nalaze u voću i povrću, integralnim žitaricama, kvalitetnom mesu, kvalitetnoj ribi i morskim plodovima, jajima, kvalitetnim masnoćama, jogurtu i ostalim probioticima, orašastim plodovima i sjemenkama, začinskom bilju. Loše kalorije se nalaze u nekvalitetnoj hrani; i nekvalitetna riba je loša za organizam! Nalaze se još u prženoj hrani (pogotovo ako je više puta prženo u istom ulju), gaziranim i ostalim zašećerenim sokovima, instant-pripravcima, mesnim prerađevinama (salame, hrenovke, paštete), hrani s mnogo aditiva i sl.

 
NV: Konzumiramo hranu tretiranu pesticidima, antibioticima i hormonima. Koliko ovo utječe na prerano sazrijevanje djece? Mnogi roditelji su zabrinuti: djeca u dobi od pet-šest godina imaju probleme kakve imaju tinejdžeri. Koliko je važan pojačan oprez u ishrani?

Svaki agresivan dodatak ishrani sigurno izaziva neku promjenu koju ne želimo, pogotovo ako se radi o hormonima koje naš organizam prirodno proizvodi. To znači da će oni direktno djelovati na rast i razvoj, što je posebno zabrinjavajuće kad je riječ o dječijem organizmu. Na pesticide se sve više upozorava jer se sve agresivnije koriste, kao i antibiotici. Jednostavno, s takvom hranom, lišenom prirodne proizvodnje, pri čemu je važno da prinos bude veći i da se što više proda, ne možemo očekivati neko dobro.

 
NV: Radite sa srednjoškolcima. Primjećujete li njihove prehrambene navike? Šta je loše u njihovim jelovnicima?

Naravno da primjećujem. Kad dođem na čas poslije velikog odmora, primjećujem kese čipsa, flaše gaziranih pića, razne nezdrave slatkiše, jeftine sendviče od bijelog hljeba, majoneze i salame. Oni koji imaju malo više novca naručit će picu. Nisam vidjela da neko jede jabuku, neki zdrav sendvič, voćni sok koji je kući napravio. Jednostavno, sve je loše. Iako ne predajem predmet koji izučava pravilnu ishranu, svaku priliku iskoristim da sa svojim učenicima porazgovaram o tome. Često su iznenađeni što uopće nisu ni znali za štetnost pojedinih proizvoda, a nerijetko čujem i da se ne mogu odreći pojedinih proizvoda. Velika je šteta što već od vrtića ne posvećujemo više pažnje ovoj temi. Ishrana je nešto što direktno utječe na čovjekov rast i razvoj, tako da nema dvojbe da je to veoma važna tema. No, o tome se priča u tragovima.

 
NV: Imamo li razvijenu svijest o važnosti zdrave hrane? Šta je potrebno da se ljudi dovoljno educiraju i ko je prvi pozvan i odgovoran da to učini?

Meni je drago da se o tome sve više priča. No, kod nas ljudi o zdravoj ishrani obično pričaju kad dobiju djecu ili nakon što zapadnu u neki zdravstveni problem. Odnosno, hranom se najčešće liječi, a rijetko prevenira neko oboljenje. Trenutno je moderno pričati o zdravoj hrani i to pomodarstvo me veseli dokle god je u službi zdravlja. “Dobre kalorije” su naš način da educiramo ljude i olakšamo im. A svako je prvi pozvan. Svako je sebi najbolji prijatelj; ne trebamo očekivati od nekih viših državnih instanci da će učiniti velike pomake na ovom polju. Ne čine ih ni u važnijim oblastima, a kamoli u ishrani. Međutim, to ne znači da ne trebamo tražiti od njih da mijenjaju stanje. Bilo je takvih inicijativa, ali su još u povoju, još se vrlo malo radi na tome. Svako mora raditi na sebi, roditelji na svojoj djeci, nastavnici u školama, mediji, vlast, svi!

 
NV: Sve je izraženiji trend da ljudi jedu izvan kuće, usput, u restoranima, pa nisu u mogućnosti znati šta sve pojedu. Govoreći o ovome, koliko je važno vraćanje kuhanju kod kuće?

Nevjerovatno je važno izvaditi šerpe! Kad držim radionice i pričam o sastavu hrane, obično dobijem obećanja da “odsad sama pripremam hranu”. I većina učesnica na mojim radionicama javlja mi se s pozitivnim dugoročnim promjenama u ishrani. Znam da postoji problem manjka vremena, ljudi su uvijek u žurMoram naglasiti da ishrana nije nešto oko čega nam se treba vrtjeti svakodnevnica, naprotiv. Ishrana je nešto što nam pomaže da sve ostalo obavljamo kako treba. Ishrana treba biti uz opuštanje, uživanje i odmor, a ne treba nametati stres i nezadovoljstvobi, uvijek postoje važnije obaveze od kuhanja. Međutim, kad se desi da se neko razboli, za sve se nađe i vremena i novca. Ali tad često zna biti kasno. Kad se priča o pravilnoj ishrani, često postoji problem tipa “to je skupo”. Međutim, zdrava hrana uopće nije skupa, samo je važno naviknuti se na novi režim. Ako usporedite cijenu čokolade, koja košta dvije konvertibilne marke i možete je odjednom pojesti i odmah iza toga biti gladni, s kilogramom banana koji košta isto toliko, a od kojeg možete jesti po jednu bananu pet dana, vidjet ćete da se zdrava banana više isplati od nezdrave čokolade. Rješenje je u pristupu.
Zdrava hrana je prava hrana, onakva kakva je ona u izvornom obliku, u prirodi, u sezoni i mjestu u kojem se nalazite. Ne moramo u svakodnevnu ishranu uvesti avokado, goji bobice, chia sjemenke i slične namirnice iz dalekih krajeva da bi ona bila zdrava. Ne kažem da je to štetno, nego kažem da nije neophodno. Na našim prostorima imamo ekvivalente za takve namirnice. To često zna biti i komercijalni trik jer je zdrava hrana “moderna”, pa proizvođači dobro zarađuju na tako skupim namirnicama. Za naše podneblje, voće i povrće koje ovdje uspijeva je nezamjenjivo.

 
NV: Koje su tradicionalno najgore kombinacije na našim tanjirima?

Mislim da je najgora kombinacija životinjskih proteina i škroba (naprimjer meso i krompir), to je česta kombinacija. Također, voće se obično jede nakon obroka, što je greška. Voće treba jesti na prazan želudac. Inače, bolje je kombinirati što manje namirnica da bi probava što lakše radila i da bi se nutrijenti što bolje iskoristili.

 
NV: Koje proizvode Vi nikad ne koristite u svojoj kuhinji?

Smatram da je umjerenost vrlo važna. Ništa nije strašno ako se koristi povremeno i u malim količinama. Rijetko ili nikako ne koristim: vegetu i slične začinske dodatke, gazirana i ostala zaslađena pića, instant-sosove, gotove prelive, salame, paštete, hrenovke, vrhnje za kuhanje i šlagove, prerađeno kupovno mlijeko itd. Smatram da nemamo luksuz biti opušteni i nezainteresirani. Mnogo se trudimo na svaki mogući način motivirati ljude na pozitivne promjene, da se trude što je više moguće, svako u svojoj oblasti. Neko će pokupiti smeće putem kojim ide i svima će nam biti lijepo. Ako prolazimo pored smeća smatrajući ga tuđim poslom, uskoro će nam svima biti prljavo.

 
NV: Osim što nas hrani, šta jelo još može učiniti za naš život? Porodična ste osoba; koliko zajedničko pripremanje jela i objedovanje utječu na odnose u porodici?

Moram naglasiti da ishrana nije nešto oko čega nam se treba vrtjeti svakodnevnica, naprotiv. Ishrana je nešto što nam pomaže da sve ostalo obavljamo kako treba. Ishrana treba da bude uz opuštanje, uživanje i odmor, a ne treba nametati stres i nezadovoljstvo. Porodično pripremanje hrane pomaže u tome. Svi su uključeni u zajedničku aktivnost, pomažu jedni drugima, uče se timskom radu. Djeca se uče pravim vrijednostima, udaljuju se od kompjutera i televizora, a vraćaju se prirodi. Draže im je da jedu nešto što su sami spremili. Moja djevojčica voli salame, iako ih u našoj kući nema. Ako ima priliku, pojest će salamu, ali često kaže: “Mama, to nisu dobre kalorije, to ti ne voliš!” Mislim da će moja djeca usvojiti taj obrazac ponašanja i da će im u životu to biti važno, iako im sada zna biti privlačno ponešto nezdravo, što nije čudno, s obzirom na to da pakovana hrana često sadrži pojačivače okusa te mnoge druge aditive koji tu hranu čine privlačnom i uzrokuju ovisnost.

 
Tim portala Dobrekalorije.ba

Na ideju pokretanja portala došla je moja prijateljica Merima. Tad nije bilo lahko pokrenuti kvalitetan portal o pravilnoj ishrani s obzirom na to da je bilo samo nekoliko mjesta u Sarajevu koja su se bavila proizvodnjom i prodajom zaista zdravih proizvoda. Da bismo olakšali ljudima koji se žele pravilno hraniti, osmislili smo portal Dobrekalorije.ba, koji osim edukacije o pravilnoj ishrani, sadrži i bazu proizvođača i prodavača zdravih proizvoda. Usto, sadrži recepte za pripremu zdravih a jednostavnih jela, novosti iz nauke, informacije o našim projektima, te rubriku “Pitanja i odgovori”. Imamo i Facebook-stranicu i Youtube-kanal s videosavjetima i receptima. Uvijek smo na raspolaganju našim posjetiocima i spremni smo pomoći, a do sada smo dobili stotine pitanja, tako da smo se uvjerili da je ovakav portal zaista potreban i opravdan. Naš stručni tim čine: nutricionistica Amela Ivković-O’Reilly, magistrica u oblasti ishrane sportista Arzija Pašalić, inžinjerka poljoprivrede Šehiza Duraković-Salkić i ja. Tehničku potporu čini osoblje firme “Fineline”.
U narednom periodu planiramo osnovati nutricionististički centar, koji bi nudio svaku vrstu potpore u vezi s pravilnom ishranom (od prodavnica zdrave hrane do psihološkog savjetovališta za ljude s problemima u ishrani). Osim toga, pripremamo razne online-priručnike koji će uveliko pomoći našim čitaocima.

 
Safija Softić-Namas je rođena 1983. godine u Prijedoru. Godine 2010. diplomira na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, a godinu nakon toga polaže stručni ispit i stječe licencu za samostalan rad. Trenutno je predavač stručnih predmeta u Medicinskoj školi u Sarajevu. Posebno je zainteresirana za teme pravilne i zdrave ishrane, a taj interes upotpunjuje radom na portalu Dobrekalorije.ba.

Dobre Kalorije