Loading

Ishrana kod sportova izdržljivosti (uvod)

“Prehrana neće učiniti prosječnog sportaša olimpijskim pobjednikom, ali može olimpijskog pobjednika učiniti prosječnim.”

Sportove najjednostavnije možemo podijeliti na sportove snage, izdržljivosti te njihove kombinacije. Dok bi tipični predstavnik sporta snage bilo dizanje utega, a izdržljivosti ultramaraton, većina sportova spada negdje između dvije krajnosti. Za potrebe ovog članka, dovoljno će biti okarakterizirati sportove izdržljivosti kao sportske aktivnosti submaksimalnog intenziteta u konstantnom trajanju duljem od jednoga sata.

Trening je, naravno, najsnažniji poticaj napretka u sportu, bilo rekreativnom ili profesionalnom, a prehrana čini esencijalnu potporu koja prilagodbe na njega može ubrzati, usporiti, a u određenim slučajevima čak i sprječiti.

PREHRANA SPORTAŠA

Prehrana sportaša u kvalitativnom smislu ne razlikuje se značajnije od prehrane nesportaša. Naime, ljudsko tijelo, neovisno o tjelesnoj aktivnosti, za normalno funkcioniranje zahtijeva određene nutrijente. Potrebe se razlikuju u kvantitativnom smislu, odnosno u količini tih nutrijenata zahtjevi na kojima su, jasno, u sportaša ponekad i višestruko veći. Odvajanjem profesionalnog od rekreativnog bavljenja sportom uočit ćemo još jednu razliku, a to je tajming unosa nutrijenata koji je u rekreativaca gotovo zanemariv činioc, dok u profesionalaca može značiti razliku između prvog i desetog mjesta na natjecanju.

U potrazi za načinima poboljšanja rezultata, sportaši i njihovi treneri iskušavaju različite pristupe treningu, sve češće i prehrani, ali nažalost pribjegavaju i upotrebi zabranjenih sredstava. Iznimno je bitno naglasiti kako je prehrana tokom same aktivnosti (treninga i natjecanja) važna za optimizaciju rezultata, no još je i važnija ukupna kvaliteta prehrane sportaša koja osim perioda neposredno prije i poslije, uključuje i vrijeme između dviju aktivnosti, odnosno period oporavka.

Popularno je mišljenje kako se vrhunski sportaši bez iznimke hrane pravilno. Jer izgledaju fit. Nažalost, prečesto to nije slučaj.

Mnogi sportaši naglašenog talenta i radne etike nisu uspjeli zbog određenog načina prehrane, već usprkos njemu. Također, pojava poremećaja u prehrani učestalija je u sportaša nego u nesportaša, (1) posebno kada se radi o sportovima gdje je niža tjelesna masa poželjna karakteristika, bilo iz razloga kvalitete izvedbe (npr. maraton) ili iz estetskih razloga (npr. umjetničko klizanje). Navedeni poremećaji daleko su učestaliji u žena nego muškaraca. Kopirati prehranu vrhunskih sportaša besmisleno je, a katkad i štetno. Kao primjer naveo bih Novaka Đokovića koji zbog zdravstvenog stanja konzumira prehranu bez glutena i laktoze. Takva prehrana na vaše zdravlje neće imati pozitivan učinak ukoliko ne bolujete od celijakije (intolerancije na gluten) i alergije na mlijeko (intolerancije na laktozu), a može imati negativan ako nutrijente iz namirnica koje ste iz prehrane isključili ne nadoknadite iz drugih izvora.

Pojedinci uključeni u sportove snage oduvijek su bili orijentirani prvenstveno prema unosu proteina, a oni uključeni u sportove izdržljivosti prema unosu ugljikohidrata, i jedni i drugi često neopravdano zanemarujući ostale makronutrijente. Takva praksa može dovesti do prehrambene neravnoteže te usporavanja napretka. Stoga je sportaše, posebno one uključene u sportove izdržljivosti gdje je uloga prehrane izraženiji činioc u postizanju uspjeha, potrebno educirati o važnosti pravilne prehrane i njenoj ulozi u procesu treninga, u pripremi za natjecanja te tokom njih. Takve edukacije moraju biti vođene od strane stručnih osoba (nutricionista), a ne, što je vrlo čest slučaj, od strane kondicijskih trenera ili fizioterapeuta, koji posjeduju samo osnovna znanja o metaboličkim procesima u organizmu. Nažalost, sportski nutricionizam slabo je regulirana profesija što omogućava nestručnim pojedincima bez potrebnih kvalifikacija i vještina bavljenje njome, zbog čega mnogi sportaši primaju informacije o prehrani niže kvalitete. Ti izvori često uključuju medije i proizvođače suplemenata, koji radi zarade nastoje iskoristiti spremnost sportaša na izdvajanje značajne količine novaca u cilju optimizacije rezultata.

INDIVIDUALNI PRISTUP

Ne mogu dovoljno naglasiti potrebu za individualnim pristupom svakom sportašu. Smjernice trebaju biti upravo ono što im i ime govori, smjernice, a potrebe sportaša nužno je precizno odrediti na individualnoj razini uzimajući u obzir fizičke i psihičke karakteristike pojedinca u pitanju, te vanjske činioce. Prehrambene potrebe sportaša nisu statične, već variraju na mjesečnoj, sedmičnoj, pa i dnevnoj bazi, ovisno u ciklusu priprema u kojemu se sportaš nalazi.

Nakon ovog poprilično općenitog uvoda, u sljedećem nastavku osvrnut ću se na osnove metaboličkih procesa u sportovima izdržljivosti, dnevne potrebe sportaša uključenih u njih, te spomenuti i kratko objasniti glavne uzroke umora te pada intenziteta izvedbe. Zatim, slijede članci i smjernice o unosu nutrijenata u periodu neposredno prije, tokom, te nakon aktivnosti, uključujući i objašnjenje ne/djelotvornosti najzastupljenijih dodataka prehrani koji obećavaju poboljšanje izvedbe.

Izvor: Nutricionizam, piše Bojan Stojnić, mag.nutricionizma

Dobre Kalorije
Right Menu Icon