Loading

Ishrana adolescenata

PITANJE:

“Treba mi par savjeta oko ishrane, a vi ste mi povjerljiv izvor. Stranica vam je odlična i  izuzetno korisna.

Mislim da se nezdravo hranim i često se razočaram u samu sebe. Ovisna sam o hljebu i o šećeru, iz kojeg god on izvora dolazi. Ne mogu se  kontrolisati, prejedem se i nisam u stanju smanjiti unos ugljikohidrata.   Imam 16 i po godina, idem u srednju školu.  Po povratku iz škole, skoro uvijek sam premorena i pospana. Mislim da je i to povezano sa ishranom. Priznajem da ne znam kako izgleda zdrav jelovnik, kad šta jesti i koliko, kako kombinovati i rasporediti hranu u toku dana… Molim vas da mi pomognete i da me što opširnije savjetujete.  Hvala unaprijed i želim vam svaki uspjeh u radu.”

ODGOVOR:

“Nedovoljna i nepravilna ishrana adolescenata u svijetu  nije rijetkost, a u zadnje vrijeme taj trend sve više raste i ima posljedice po zdravlje u kasnijoj životnoj dobi. Iz onoga što si napisala vrlo je jasno da se nepravilno hraniš. U tvojoj dobi, ishrana se ne smije zasnivati isključivo na ugljenim hidratima i rafiniranim šećerima, jer oni nemaju gotovo nikakvu nutritivnu vrijednost i mi ih nazivamo „praznim kalorijama“. Budući da si u periodu kada još uvijek rasteš i razvijaš se, a trebaš odgovoriti i školskim obavezama, tvoja ishrana mora biti dobro izbalansirana i raznovrsna. Onovni postulati pravilne ishrane za tvoju životnu dob su: 4-6 dnevnih obroka. Razmaci među obrocima treba da budu 3 sata, najduže 4 sata, uzimanje obroka ne bi smjelo trajati  manje od 10 do 20 minuta, hrana treba da bude raznovrsna uz zastupljenost svih energetskih, gradivnih i zaštitnih materija. Umor i pospanost koji se kod tebe javljaju, mogu da budu posljedice nepravilne ishrane, odnosno nedostatak nekog ili nekih nutrijenata. U tvojoj dobi najčešće je to nedostatak željeza, koji upravo može dati i te simptome.

Doručak, ili prvi dnevni obrok, u pravilnoj ishrani ima posebno i veoma značajno  mjesto. Ima dokazano uticaja na bolji uspjeh u školi,  održava nivo  šećera u krvi, uspostavlja hranljivu i energetsku ravnotežu dnevne ishrane i smanjuje  pojavu  gojaznosti.

Doručak treba biti raznovrstan i od namirnica za doručak se preporučuje: mlijeko, razne vrste cjelovitih žitarica, jaja, mliječni prizvodi, maslac, džem, svježe voće, povrće, prirodni voćni sokovi i sl.

Ne preporučuju se slatkiši, grickalice, „brza“ hrana, gazirana pića, a trebalo bi izbjegavati i pekarske proizvode, koji su kod nas jako popularni i u većini slučajeva najčešći izbor za doručak. Takvi proizvodi imaju nisku nutritivnu vrijednost, a  visokim sadržajem zasićenih masti i koncentrisanih ugljikohidrata što može uzrokovati pretjeranu tjelesnu težinu.

Odgovara: nutricionistica, magistrica zdravstvenih nauka Arzija Pašlić

Dobre Kalorije
Right Menu Icon