Loading

Jagode – berba i čuvanje

 

Jagoda ne dozrijeva naknadno tj. nakon branja, pa je veoma važno da se beru u pravom momentu. Jagode treba brati kad su zrele, potpuno crvene bez bijelih ili zelenih dijeova na plodu. Zreli plodovi će sadržavati maksimalnu količinu voćnog šećera i lijepu aromu. Za pripremanje, odnosno ostavljanje jagoda za kasniju upotrebu, treba po mogućnosti izabrati jagode iz organske ili integralne proizvodnje. Za integralnu proizvodnju koriste se sredstva za zaštitu sa zelene liste, što će ove godine biti veoma teško pronaći, zbog velikih količina padavina u vrijeme rasta i sazrijevanja jagoda, tako da je većina proizvođača češće nego inače posezala za tretiranjem jagoda hemijskim sredstvima da bi se spriječilo truhlenje.

Jagode treba brati s peteljkom, izbjegavajući gnječenje. Ubrane jagode treba odmah nakon berbe staviti na hladno mjesto, najbolje u frižider do njihove upotrebe. Jagode, kao i druge vrste voća i povrća mogu biti kontaminirane bakterijama iz zemljišta, iz vode kojom je navodnjavana kao i od strane životinja. Kontaminiranje ljudskim faktorom može se desiti nakon branja i manipulacije. Zato je veoma važno voditi računa o čistoći ruku, posuđa i opreme koja će se koristiti prilikom pripremanja jagode.

Jagode se peru neposredno prije jela ili pripremanja, pod tekućom vodom, nikako u posudi napunjenoj vodom.  Prije pranja jagode se očiste od peteljke i čašice (zeleni dio), odstrane se svi nezreli, prezreli i oštećeni plodovi. Nakon pranja jagode se posuše na papirnim ubrusima.

Tako pripremljene jagode mogu se odmah jesti, zamrznuti ili se od njih može napraviti sok, nektar, sirup, džem ili žele.

Najkrupnije, čvrste jagode su prikladne za zamrzavanje. Zamrzavaju se cijele ili izrezane jagode, same ili  posute šećerom, u običnoj vodi, šećernom ili pektinskom sirupu, zgnječene jagode ili gotov džem u koji se umjesto šećera dodaje stevija ili u koji je dodano sasvim malo šećera.

Kao ambalaža u kojoj će se zamrzavati jagode mogu se koristiti plastične ili staklene posudice koje podnose nisku temperaturu ili  vrećice za zamrzavanje. Cijele jagode se mogu u tankom sloju raširiti po tankom limu ili tepsiji, zalediti i tako zaledjene pakovati u kesice. Ovako pripremljene jagode mogu se koristiti za kolače, kompote, sladolede, frape ili za pravljenje džema i sokova.

Jagode se mogu i sušiti u pećnici šporeta, u mikrovalnoj pećnici ili na suncu.

Pošto jagode imaju kiselu reakciju (pH 3,3-3,6) idealne se za spremanje sokova, džemova i želea. Termička obrada je neophodna (osim ako se priprema ‘zaleđeni džem’) jer realno postoji opasnost od zaraze s E.coli i salmonelom. Isto tako termičkom obradom se uništava dio termolabilnih vitamina i drugih hranjivih sastojaka, te je zato potrebno što više skratiti period kuhanja džema ili soka. Jagoda ne sadrži dovoljno pektina, pa je potrebno prilikom pripremanja džema isti dodati. Sok se može pripremati kao voćni sok, nektar i sirup, kašasti ili bistri.

Sadržaj šećera (sadržaj  dodanog šećera u soku  i nektaru je maksimalno 20 %) može se reducirati dodavanjem jednog dijela stevije (u prahu ili tečne), a ukoliko su plodovi zreli i imali dovoljno sunčanih sati tokom zrenja onda se količina zaslađivača upola može smanjiti.

Također, upotrebom modificiranog pektina umjesto običnog  može se značajno smanjiti količina šećera u džemu, a umjesto šećera se može koristiti i med. Ukoliko se koristi stevija kao zaslađivač takav džem treba zalediti ili potrošiti u roku 7-10 dana.

Izvor fotografije: http://commons.wikimedia.org/

Dobre Kalorije
Right Menu Icon