Loading

Kako ishranom spriječiti bolest (intervju)

Pričitajte na Faktor.ba kako je nastao naš portal i još mnogo korisnih savjeta naše urednice, dr. Safije Softić-Namas. 

Na ideju da pokrene portal došla je kaže, pred sami kraj studija medicine kada joj se majka razboljela, i kada je i Safija intenzivnije počela razmišljati o tome koliko je veliki utjecaj hrane na zdravlje čovjeka.

– Na Medicinskom fakultetu veoma malo se izučava prehrana, tako da sam sama počela istraživati tu oblast kako bih pomogla majci u sastavljanju zdravih obroka, ali i zbog same sebe. Međutim, i dalje mi je smetalo to što završavam medicinu, a nemam baš visoko znanje o tome kako praktično pomoći pacijentu da vlastitom prehranom pomogne svom zdravlju.

Onda sam došla na ideju da kao ljekar pismeno pomognem ljudima i prenesem im ono što sam sama naučila. Ubrzo sam pokrenula blog Doktorica sa oklagijom gdje sam ustvari povezala struku i hobi. Kako je vrijeme prolazilo trebalo mi je nešto više, nešto što će izgledati profesionalnije, pa sam ubrzo pokrenula portal Dobre kalorije. Oformili smo tim kojeg činim ja kao doktor medicine, nutricionistica, inžinjer poljoprivredne tehnologije te nekoliko dopisnica iz raznih dijelova svijeta koje pišu recepte – kaže Softić – Namas.

Koliko je važno planiranje sedmičnog jelovnika i šta tim ustvari, postižemo?

– Nažalost ne možemo utjecati na kvalitet zraka ili zemljišta, ali na ono šta ćemo danas pojesti, itekako možemo. Fascinantno je koliko ljudi ulože vremena, truda, sekiracije, novca kada se razbole, a s druge strane još je fascinantnije koliko o sebi ne razmišljaju dok su zdravi. Puno je bolesti koje se mogu prevenirati upravo pravilnom prehranom. Bolesti koje su uzrokovane lošom prehranom ubijaju više ljudi nego primjera radi, saobraćajne nesreće, ubistva, prirodne nepogode. Za to postoje validni podaci u svijetu. Možda je to najbolji odgovor.

Kako da se zdravo hranimo i tokom hladnih mjeseci?

– Kako je zimi temperatura niža, organizam troši više energije kako bi se zagrijao. Moja preporuka je da bismo se već tokom ljeta i jeseni trebali pripremati za zimu. Zimnica je garant pravilne i zdrave prehrane koja neće pospješiti nakupljanje suvišnih kilograma. Sos-paradajz, kisele salate, ajvar, cvekla, tikva, džemovi bez dodanog šećera, kiseli kupus, koji je dokazani prirodni probiotik, najbolja je preporuka za zdravu zimsku hranu. Treba pripaziti na izbor masnoća, i birati domaće maslo i maslinovo ulje. Naš narod je navikao tokom zime jesti suhomesnate proizvode. Znam da je suho meso i sudžuku nemoguće potpuno izbaciti, i ne treba, ali je važno da to ne bude svakodnevna navika i da se vodi računa o porijeklu namirnica. Uostalom, pravilna prehrana i zasniva se na balansu.

Nula posto mliječne masti – DA ili NE?

– Definitivno – ne. Nakon što prostudirate gotovo sve dijete i načine prehrane, koji se baziraju na određenim režimima, pa se potom vratite na logiku i struku, shvatite da je umjerenost ključ svega. To znači da iz svake grupe namirnica u našoj prehrani treba biti zastupljen određeni procenat. Organizmu su potrebne masnoće kako bi pravilno funkcioniralo. Oko 35 posto izvora naše hrane treba biti iz masnoća. Važno je napraviti dobar izbor. Po meni, mlijeko koje kupujemo u supermarketima nije kvalitetno koliko god ima masnoća i kao takvo nam ne treba. S druge strane sojino, bademovo ili rižino mlijeko nisu dobre zamjene jer te namirnice se ne mogu nazvati mlijekom. To su biljni napici koji imaju svoje prednosti, ali i tu treba obratiti pažnju na porijeklo.

Da li su organski proizvodi zaista organski?

– Postoje malverzacije. Odlično bi bilo kada bismo imali sto posto organski proizvod. Imamo priliku da vidimo kako su i iz Holandije, koja je do sada važila kao zemlja u kojoj se proizvodi sto posto organska hrana, počele stizati informacije poput – „mjesta gdje se uzgaja organska hrana ne moraju baš tako biti udaljena od fabrika ili saobraćajnica“ i tome sl. Rezultat je to toga što je sve više ljudi na Zemlji, a sve manje mjesta gdje bi se uzgajala takva hrana. Najbolje bi bilo kada bi svako od nas imao bašticu i u njoj uzgajao hranu, ali to je nemoguće. Ostaje nam da pazimo šta kupujemo.

Trebamo li uzimati suplemente?

– Svakodnevno smo bombardirani reklamama koje to olako preporučuju. Naravno, postoje izuzeci kad ljekar takve dodatke prehrani preporučuje. Međutim, strogo sam protiv toga da se suplementi masovno uzimaju. Navešću primjer vitamina D. Vrlo neistraženo područje, a sve više se priča o njemu u smislu koliko smo svi u deficitu sa ovim vitaminom, pa nam preporučuju megadoze. Nemam ništa protiv ako je osobi potreban vitamin D u određenoj količini, ali misliti da nam određeni suplementi mogu zamijeniti pravilnu prehranu, potpuno je pogrešno.

Koje su posljedice alternativnih načina prehrane?

– Puno je pravaca. Mislim da u svemu što su ljudi razvili ima nekog dobra, ali ima i štetnih stvari. Mislim da oni koji iz pomodarstva biraju veganstvo ili vegetarijanstvo kao način prehrane, mogu itekako naškoditi organizmu. Čula sam da je neko uz pomoć veganstva izliječio karcinom, pa ću se sad i ja tako hraniti, a uopće ne znam kako i koliko dnevno unijeti proteina, željeza, vitamina B kompleksa. Nisam zagovornik tih pravaca u prehrani i ne bi ih preporučila, osim ako osobi zaista smeta meso ili neka druga namirnica, ali onda treba znati nadoknaditi ono što time gubi organizam.

Masovni mediji idealiziraju nerealan izgled ženske ljepote kojim dominira izražena mršavost. Zbog toga je sve više mladih djevojaka koje, opterećene izgledom, posežu za rigoroznim dijetama, često tako rizikujući zdravlje. Koje su posljedice dijeta kod adolescentica?

– Mnogobrojne su posljedice, ali mislim da porodica mora odigrati presudnu ulogu. Dakle, roditelji trebaju da djeci ulijevaju samopouzdanje, da je sve ono što vide u ogledalu, njihov identitet. Naravno, ako je potrebno, neke stvari se mogu mijenjati, ali promjenama ne treba pristupati zbog trendova, zbog toga što će nas neko nekako vidjeti. To svima treba biti sekundarno, primarno svaka osoba treba da se osjeća sretno, zadovoljno, samopouzdano sa onim što ima i što jeste.

Prehrana bez glutena – je li to trend ili stvarna potreba?

– Osobe koje imaju celijakiju, bore se sa intolerancijom na gluten ili su alergični na pšenicu, primorani su iz prehrane izbaciti gluten. Za ostatak populacije mislim da je hrana bez glutena samo čisto pomodarstvo.

Šta nikako ne bismo trebali jesti?

– Transmasnoće (margarin) tzv. hidrogenizirana biljna ulja, potom gazirana, ali i ostala zaslađena pića, instant supe i umake koji su puni aditiva, dodatke prehrani kao što je vegeta, mesne prerađevine (salame, hrenovke, paštete). Šećer je teško potpuno izbaciti iz prehrane, ali bi ga trebalo svesti na najmanju mjeru. Izbacila bih i hranu koja nam se nudi kao zdrava, primjera radi, voćni jogurt koji je sve osim zdrava namirnica.

Trebamo li jesti prije ili poslije vježbanja?

– Prije vježbanja ne preporučuje se jesti, jer se onda smanjuje kvalitet i dužina vježbanja. Međutim, ni neposredno nakon treninga ne bi trebalo jesti. Najbolje je sačekati barem pola sata.

Dobre Kalorije
Right Menu Icon