Loading

Kako šećer utiče na organizam?

Ovo je sipsak negativnih aspkeata šećera na organizam:

1. Rafinisani šećer vezan je za pojavu niza bolesti, kao što su nesanica, vrtoglavica, alergije, manična depresija, kardiovaskularne bolesti, hipoglikemija, gubitak kose, iritacija kože, kvarenje zubi, gojaznost, dijebetes tipa 2, karcinom debelog crijeva i gušterače.

Šećer može negativno uticati na promjene raspoloženja, promjene ličnosti, pojavu razdražljivosti, astmu, artritis, bolesti srca, povišeni holesterol i endokrine probleme.

2. Šećer izaziva zavisnost. Šećer otpušta supstancu nalik opijatu koja aktivira dio mozga zadužen za osjećaj nagrađivanja i uživanja.

3. Jedna limenka soka prosječno sadrži 40 grama šećera, a najveći izvori rafinisanog šećera nisu slatkiši već gazirani sokovi.

4. Konzumacija šećera raste prosječno za jedan odsto godišnje, što je veća brzina nego povećanje svjetske populacije ljudi. Proizvodnja šećera raste brže od njegove potrošnje, što ga čini sve jeftinijim proizvodom. U posljednjoj deceniji potrošnja šećera povećala se za 23 odsto.

5. Konzumacija rafinisanog šećera organizmu oduzima vitamin B. Manjak vitamina B uzrokuje simptome kao što su jako lupanje srca, hroničan umor, paranoja, anksioznost, nesanica, problem s koncentracijom, problemi s varenjem, osipi i ponovna želja za slatkim.

6. Brojna hrana u sastavu ima skriven šećer. Kečap, hot-dog, hamburger, peciva za hamburgere, maslac od kikirikija, pomfrit, umaci za testeninu, majonez, razni umaci za salate i brojna obrađena hrana sadrži šećer, čak i ako ukus te hrane nije sladak. Hrana sa niskim udjelom masnoća često sadrži šećer radi boljeg ukusa.

7. Rafinisani šećer nema hranljivih vrijednosti, ali zato ima mnogo kalorija. Ne sadrži ni vitamine, minerale, enzime, masti i vlakna, jer se sve to izgubi tokom procesa obrade. Šećer troši i kalijum i magnezijum, koji su ključni za zdravlje srca.

8. Usprkos dodatnim kalorijama, istraživanja pokazuju da životinje žive duže konzumacijom obične vode nego konzumacijom vode i šećera. Zbog toga naučnici kažu da je i ništa bolje od šećera.

9. Kako rafinisani šećer utiče na tijelo? Šećer stvara kiselu sredinu u sistemu za varenje, otapa vitamine i minerale u tijelu, posebno kalcijum neophodan za kosti i zube. Šećer slabi imuni sistem i uzrokuje preteranu proizvodnju enzima za varenje, što vrlo loše utiče na gušteraču.

Šećer slabi i funkciju jetre, što može dovesti do povećanog krvnog pritiska, problema s kožom i pojave akni. Rafinisani šećer otežava i protok krvi, ubrzava starenje, donosi dentalne probleme, jača bore i ističe suvu kožu.

Međutim, iznenadno i naglo uklanjanje rafinisanog šećera iz ishrane može dovesti do simptoma kao što su umor, depresija, glavobolje i bolovi u udovima, pa je najbolje izbaciti ga iz ishrane postepeno.

Izvor:

Ovo je sipsak negativnih aspkeata šećera na organizam:

1. Rafinisani šećer vezan je za pojavu niza bolesti, kao što su nesanica, vrtoglavica, alergije, manična depresija, kardiovaskularne bolesti, hipoglikemija, gubitak kose, iritacija kože, kvarenje zubi, gojaznost, dijebetes tipa 2, karcinom debelog crijeva i gušterače.

Šećer može negativno uticati na promjene raspoloženja, promjene ličnosti, pojavu razdražljivosti, astmu, artritis, bolesti srca, povišeni holesterol i endokrine probleme.

2. Šećer izaziva zavisnost. Šećer otpušta supstancu nalik opijatu koja aktivira dio mozga zadužen za osjećaj nagrađivanja i uživanja.

3. Jedna limenka soka prosječno sadrži 40 grama šećera, a najveći izvori rafinisanog šećera nisu slatkiši već gazirani sokovi.

4. Konzumacija šećera raste prosječno za jedan odsto godišnje, što je veća brzina nego povećanje svjetske populacije ljudi. Proizvodnja šećera raste brže od njegove potrošnje, što ga čini sve jeftinijim proizvodom. U posljednjoj deceniji potrošnja šećera povećala se za 23 odsto.

5. Konzumacija rafinisanog šećera organizmu oduzima vitamin B. Manjak vitamina B uzrokuje simptome kao što su jako lupanje srca, hroničan umor, paranoja, anksioznost, nesanica, problem s koncentracijom, problemi s varenjem, osipi i ponovna želja za slatkim.

6. Brojna hrana u sastavu ima skriven šećer. Kečap, hot-dog, hamburger, peciva za hamburgere, maslac od kikirikija, pomfrit, umaci za testeninu, majonez, razni umaci za salate i brojna obrađena hrana sadrži šećer, čak i ako ukus te hrane nije sladak. Hrana sa niskim udjelom masnoća često sadrži šećer radi boljeg ukusa.

7. Rafinisani šećer nema hranljivih vrijednosti, ali zato ima mnogo kalorija. Ne sadrži ni vitamine, minerale, enzime, masti i vlakna, jer se sve to izgubi tokom procesa obrade. Šećer troši i kalijum i magnezijum, koji su ključni za zdravlje srca.

8. Usprkos dodatnim kalorijama, istraživanja pokazuju da životinje žive duže konzumacijom obične vode nego konzumacijom vode i šećera. Zbog toga naučnici kažu da je i ništa bolje od šećera.

9. Kako rafinisani šećer utiče na tijelo? Šećer stvara kiselu sredinu u sistemu za varenje, otapa vitamine i minerale u tijelu, posebno kalcijum neophodan za kosti i zube. Šećer slabi imuni sistem i uzrokuje preteranu proizvodnju enzima za varenje, što vrlo loše utiče na gušteraču.

Šećer slabi i funkciju jetre, što može dovesti do povećanog krvnog pritiska, problema s kožom i pojave akni. Rafinisani šećer otežava i protok krvi, ubrzava starenje, donosi dentalne probleme, jača bore i ističe suvu kožu.

Međutim, iznenadno i naglo uklanjanje rafinisanog šećera iz ishrane može dovesti do simptoma kao što su umor, depresija, glavobolje i bolovi u udovima, pa je najbolje izbaciti ga iz ishrane postepeno.

http://www.nezavisne.com/, izvor fotografije: http://tietkiemnangluong.com.vn/home/

Dobre Kalorije
Right Menu Icon