Loading

Kako zaustaviti emocionalno prejedanje?

Jedete li često zbog stresa ili iz dosade, kako biste se utješili ili nagradili? Ako je odgovor da, riječ je o emocionalnom jedenju, koje nažalost ne rješava probleme. Nakon toga, ne samo da emocionalni problemi ostaju, već se stvara grižnja savjesti zbog prejedanja, a vrlo često i nakupljaju suvišni kilogrami.

Ako ste sami sebi priznali da često posežete u frižider kada niste fizički gladni, prvi korak u rješavanju emocionalnog prejedanja je naučiti prepoznati razloge koji nas na to navode.

Idući put kada iznenada osjetite potrebu za hranom, pokušajte sami sebe preispitati: “Jedem li zbog gladi ili mi treba hrana za utjehu?”.

Najlakše ćete prepoznati da jedete zbog emocija kada često i iznenada posežete za grickalicama, slatkišima i ostalom hranom koja vam neće dati osjećaj sitosti na duže vrijeme kao što daje nutricionistički cjelovit obrok. Također, potreba za hranom koju jedete zbog utjehe nikada ne prestaje, već stalno želite jesti iznova.

Prepoznajte uzroke

Ljudi jedu iz mnogo različitih razloga. Da bismo zaustavili prejedanje dok zapravo nismo gladni, potrebno je identificirati koje su situacije, mjesta ili osjećaji okidači posezanja za hranom.

Čokolada i prejedanje

Iako se emocionalno jedenje najčešće povezuje s neugodnim osjećajima, ono isto može biti potaknuto pozitivnim emocijama, npr. proslavom sretnog događaja, nagrađivanjem za postizanjem određenog cilja, itd.

Najčešći uzroci su:

STRES

Rijetko ko se u današnjem ubrzanom načinu života može pohvaliti da nije pod stresom. Kad je stres učestao i jak dovodi do visoke razine kortizola – hormona stresa, koji izaziva iznenadnu želju za slatkom, masnom ili izrazito slanom hranom.

HRANJENJE EMOCIJA

Hranjenje može biti način da se privremeno stave na stranu neugodne emocije poput ljutnje, tuge, srama, tjeskobe, straha i usamljenosti.

DOSADA

Kada osjećate emocionalnu prazninu ili dosadu te svaki osjećaj praznine upotpunjujete hranom, to vas samo kratko vrijeme odvraća od izvornog problema nezadovoljstva vlastitim životom.

SOCIJALNI UTICAJI

Vjerojatno vam se desilo da se nađete na nekom društvenom događaju gdje svi jedu, pa i vi posežete za hranom bez obzira što uopće niste gladni ili ste malo prije jeli redovni obrok. Npr, na obiteljskom ručku vas članovi obitelji potiču da stavite još jednu porciju na tanjur, pa se ohrabreni time što svi jedu i vi pridružujete, iako ste realno siti.

Kokice i društvo

LOŠE NAVIKE

Dolaskom s posla kući, skoro svaki dan posežete u frižider, ne biste li time nadomjestili niz stresnih situacija koje ste doživjeli tokom radnog dana. Ili npr. navečer prije spavanja vaši najbolji prijatelji su naslonjač i hrpa hrane koja vas okružuje.

Pronađite druge načine da nahranite emocije

Kada ste opušteni, odmorni i psihički stabilni, manja je vjerojatnost da ćete utjehu tražiti u hrani. Sigurno ste primijetili kako vas nedovoljno sati sna tjera na pustošenje frižidera. Zato bi redovito spavanje, vježbanje i opuštanje najmanje sat vremena na kraju dana, trebali biti prioriteti, kako biste napunili baterije za nove životne izazove.

Provođenje vremena s pozitivnim ljudima ne treba zanemariti pod izlikom previše obaveza i problema. Obaveza će uvijek biti, a ako sami ne odredite vrijeme za prijatelje i događaje koji će vam život učiniti smislenim, teško ćete se riješiti negativnih emocija i stresa.

Važno je nći ono što vas čini sretnima i zadovoljnima u životu, te sebi što češće priuštiti takva zadovoljstva. Uz pregršt svakodnevnih obveza i malo slobodnog vremena, važno je iskoristiti svaki trenutak kako biste zadovoljili svoje želje i lakše prebrodili dnevnu rutinu. Najčešće su to male stvari koje ne koštaju ništa: igranje s kućnim ljubimcima, 15 minuta drijemanja, šetnja s dragom osobom, jutarnja meditacija, mirisna kupka na kraju radnog dana, motivirajući kućni trening, čitanje knjige koju već dugo planirate, opuštajući telefonski razgovor…

Odgodite trenutak emocionalnog hranjenja

U trenutku kada se javi emocionalna potreba za hranom, odgađanjem jela na npr. 10 minuta, dajete sebi priliku donijeti drugu odluku i još jednom razmisliti koji su razlozi emocionalnog jedenja. Kao što bi obično u takvoj situaciji iznenadne potrebe za hranom u samo nekoliko minuta pojeli tablu omiljene čokolade, čekanje pomaže shvatiti što nas je dovelo do takvog stanja, pa makar nakon deset minuta ipak pojeli šta ste naumili. U trenutku odgađanja najbolje je kretati se, obaviti određenu obavezu ili prošetati, kako biste odvukli pažnju s hrane.

Vježbanje, uravnotežena ishrana i zdrav stil života

Redovno vježbanje će potaknuti hormon sreće, pomoći u postizanju ili održavanju vitke linije te dati osjećaj zadovoljstva. Kretanje, šetnje, trčanje s kućnim ljubimcem ili bilo koji oblik tjelesne aktivnosti će vam dati energiju za lakše obavljanje obaveza tokom dana.

Vježbanje

Uravnotežena ishrana ne samo da će pomoći održati vitku liniju, već će vas učiniti zdravijima i psihički zadovoljnijima što se podudara s izrekom: “Reci mi što jedeš i reći ću ti tko si”.

Što više kretanja, dovoljno sna i boravka u prirodi zahtijeva organizaciju i disciplinu, ali se u konačnici višestruko isplati. Nema ništa loše da s vremena na vrijeme preskočite trening i pojedete cijelu čokoladu gledajući omiljenu seriju u naslonjaču, ali problem je kada takvo ponašanje postane stil života i začarani krug iz kojeg se teško izlazi.

Unaprijed planirajte obroke

Jedan od načina da se izbjegne nekontrolirano unošenje hrane je unaprijed odrediti npr. 5 obroka koje ćete jesti točno u određeno vrijeme tokom dana. Pritom je uz glavne obroke preporučljivo ne preskakati međuobroke poput jabuke ili banane, jer upravo ti veliki razmaci između obroka daju prostora za unošenjem nezdrave hrane koja vam uopće nije potrebna.

Salata od tune

Dobro je izbjegavati jesti obrok na mjestima gdje vam nešto poput npr. televizije, odvraća pažnju i poželjno je ne raditi više dodatnih radnji dok jedete.

Šta i koliko jesti zavisi od osobe do osobe, njenih životnih navika i dnevnog rasporeda, ali uvijek vrijede zlatna pravila: “Više manjih obroka dnevno umjesto jednog velikog” i “Unos hrane treba prilagoditi potrošnji kalorija”.

Na kraju, najveći argument prestanka emocionalnog prejedanja je da nam pojedena hrana neće riješiti probleme, a samo će dodatno stvoriti grižnju savjesti i pokoju kilu ili njih više.

Izvor: http://progymmagazin.com/ 

Dobre Kalorije
Right Menu Icon