Loading

Kofein ili tein?

Kofein! Tein je samo sinonim za kofein u čaju, a naziv mu potječe od riječi tea što znači čaj, slično izrazu matein koji se često koristi za kofein u maté čaju.

Kofein je ksantinski alkaloid koji se nalazi u sjemenkama, listovima i plodovima više od 60 biljnih vrsta. Među najpoznatijim su izvorima kofeina kava (Coffea sp.), čaj (Camellia sinensis L.), guarana (Paullinia cupana), maté čaj (Ilex paraguariensis), oraščići kola (Cola pachycarpa) i kakaova zrna (Theobroma cacao L.).

Udio kofeina ovisi o varijetetu biljke, geografskom podrijetlu, klimatskim uvjetima, periodu berbe i načinu prerade. Prosječni je udio kofeina u sjemenkama guarane 4-7%, u lišću čaja oko 3,5%, u lišću matéa 0,9-1,7%, u zrnu kave 1,1-2,2%, u oraščiću kola oko 1,5%, a u kakaovu ga zrnu ima oko 0,03%. Procjenjuje se da 80-90% svjetske populacije odraslih osoba redovito konzumira napitke koji sadrže kofein.

Uz atraktivnu aromu, upravo stimulirajući učinak kofeina doprinosi velikoj popularnosti kave svrstavajući je među najčešće konzumirane napitke. Tradicija ispijanja kave u Hrvatskoj duga je gotovo 400 godina. Prvi je put napitak pod imenom kafa zabilježen u Dubrovniku 1620. godine. Danas kava ima izrazito važan socijalni karakter u mnogim kulturološkim sredinama. Uz miris prve jutarnje kave bude se ukućani, lakše se započinje posao, umor nestaje, i bar se nakratko problemi ostavljaju u drugom planu. Uz šalicu kave ljudi se druže, sklapaju poslove, zaljubljuju…

Udio kofeina u kavi varira ovisno o varijetetu kave (npr. kava robusta sadrži značajno veći udio kofeina u odnosu na arabiku), intenzitetu prženja zrna kave te načinu pripreme napitka. Istraživanja su pokazala da instant-kava sadrži najveći udio kofeina, nakon čega slijede turska kava i kava espresso , dok filtar-kava sadrži najmanji udio kofeina. Ukoliko se želi izbjeći stimulirajući učinak kave, a svejedno uživati u njezinoj neodoljivoj aromi, razvijeni su različiti postupci izdvajanja kofeina iz kave (dekofeinizacija). Međutim neovisno o postupku tragovi kofeina ipak zaostaju, tako da se ispijanjem dvadesetak šalica kave bez kofeina unosi jednako kofeina koliko i jednom šalicom  obične kave (oko 85 mg kofeina). Postupcima dekofeinizacije smanjuje se antioksidacijski kapacitet kave koji doprinosi njezinu pozitivnom zdravstvenom učinku, a i aroma takve kave slabije je izražena.

Zanimljivo je spomenuti da na Madagaskaru raste biljka Coffea buxifolia koja u svom sastavu ne sadrži kofein, no zbog izrazite gorčine plodova još se ne uzgaja u komercijalne svrhe. Uz kavu je čaj najpopularniji prirodni izvor kofeina. Uzgoj biljke i priprema čajnog napitka potječu iz Kine gdje je već 780. godine objavljena i prva knjiga o čaju pod naslovom Ch’a Ching koja govori o povijesti, kultivaciji i pripremi čaja. Atraktivna aroma i okus, ali i brojni pozitivni zdravstveni učinci vezani uz kemijski sastav doprinose rastućoj popularnosti čaja koji konzumiraju gotovo dvije trećine svjetske populacije. Čaj je napitak pripremljen od posebno obrađenog lišća biljke Camellia sinensis L.

Danas se proizvodi nekoliko stotina vrsta čajeva koji se ovisno o načinu proizvodnje dijele u tri glavne kategorije: nefermentirani (zeleni, bijeli, žuti), polufermentirani (crveni ili oolong) i fermentirani (crni) čajevi. Za razliku od čajeva, koji u šalici napitka sadrže prosječno 50 mg kofeina, biljne infuzije (matičnjak, kamilica, metvica, kadulja, majčina dušica, lipa, kopriva) u svom sastavu ne sadrže kofein.

Osim kave i čaja, veću komercijalnu važnost zbog visokog udjela kofeina imaju i maté čaj i guarana. Maté čaj najviše se konzumira na području Paragvaja, Urugvaja, Argentine i Brazila i to iz posudica izrađenih od sušenih tikvica koristeći perforirane slamčice. Najveći je proizvođač guarane Brazil, a sjemenke ploda, koji je vizualno sličan kavi, najviše se koriste u proizvodnji energetskih napitaka i dodataka prehrani.

Tržište energetskih napitaka u posljednjih desetak godina doživjelo je eksponencijalni rast i danas postoji široka paleta energetskih napitaka koji, uz kofein i saharozu, sadrže i vitamine B-skupine, aminokiseline i sl. Prosječni udio kofeina u bočici energetskog napitka (200mL) kreće se između 20 i 60 mg, ali može biti i puno veći. Udio kofeina iznad 150 mg/L mora biti deklariran na proizvodu.

Iako se ovaj psihoaktivni sastojak ubraja i među najistraživanije sastojke hrane, zbog često oprečnih rezultata kofein je i dalje predmet brojnih znanstvenih istraživanja. Poznato je da kao stimulans središnjeg živčanog sustava kofein poboljšava koncentraciju i moć opažanja, podiže raspoloženje, smanjuje osjećaj umora i održava budnost organizma.

Za razliku od čaja čije se konzumiranje povezuje s pozitivnim zdravstvenim učincima (smanjenje rizika od bolesti krvožilnog sustava, dijabetesa, hipertenzije, artritisa, osteoporoze i karijesa), rezultati ranijih istraživanja o zdravstvenim učincima kave uglavnom su se odnosili na negativne aspekte konzumiranja kave (nesanica, razvoj bolesti krvožilnog sustava, osteoporoze, anemije, hipertenzije i dr.).

Međutim novije epidemiološke studije također potvrđuju brojne pozitivne učinke kave kao što je smanjenje rizika od razvoja Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, dijabetesa tipa 2 te karcinoma jetre i debelog crijeva, čemu, uz kofein, doprinose i drugi bioaktivni sastojci kave, posebice polifenoli. Smatra se da umjerena konzumacija kofeina (do 200 mg dnevno, tj. tri šalice kave) rezultira pozitivnim zdravstvenim učincima. Stoga bezbrižno uživajte u svojoj šalici kave ili čaja!

Piše: Dr. sc. Draženka Komes u knjizi “100 (i pokoja više) crtica iz znanosti o prehrani”

Dobre Kalorije
Right Menu Icon