Loading

Mangan, još jedan neophodan mineral

Mangan je mineral neophodan za ljudski život i zdravlje. U prosječnom odraslom organizmu ga ima oko 12 do 20 miligrama. Najveće koncentracije nalazimo u kostima, jetri, bubrezima i srcu.

Ovaj je mineral prijeko potreban u mnogim hemijskim reakcijama u tijelu. Između ostalog, neophodan je za proizvodnju glukoze iz izvora koji nisu ugljični hidrati, te za metabolizam aminokiselina i holesterola.

Neophodan je za rast i reprodukciju, te razvoj kostura. Mangan je pomoćni faktor enzima potrebnih za izgradnju proteoglikana, tvari nužnih za izgradnju hrskavičnog tkiva i kostiju. Stoga, deficit ovog minerala može uzrokovati poremećaje u razvoju kostura i poremećaje hrskavičnog tkiva, uvećanje zglobova i druge probleme. Jedna od osnovnih funkcija mangana je i proizvodnja glikoproteina koji štite stanice od bolesti. Mangan je prijeko potreban za stvaranje interferona, proteina neophodnog za dobar imunitet tijela. Ovaj mineral također sudjeluje u aktivaciji protrombina, tvari nužne za zgrušavanje krvi i zaustavljanje krvarenja. Mangan u tijelu ima i antioksidativnu funkciju. Enzim ovisan o manganu najvažniji je enzim antioksidant u mitohondriju stanice. Štiti stanice od oksidativnih oštećenja za vrijeme proizvodnje energije za tijelo.

U nedostatku mangana mogu nastati različiti poremećaji jer mangan ima puno zadaća u tijelu. U životinja se najčešće primjećuju zaostalost u razvoju i rastu, poremećaji u reproduktivnim funkcijama, poremećaji u kosturu, u metabolizmu šećera i masti i smanjena tolerancija prema glukozi u krvi.

U ljudi kojima u prehrani nedostaje mangan primijećeni su zaostalost u rastu djece i povećana demineralizacija kostiju, kao i poremećaji u metabolizmu i iskoristivosti šećera. To nagovješćuje da bi mangan mogao biti koristan kao dodatak kalciju u pripravcima protiv osteoporoze, a možda i u pripravcima koji povećavaju toleranciju prema glukozi u krvi, za ljude koji imaju marginalno povećanu razinu šećera. U simptome deficita ubrajaju se i slabost, vrtoglavice, sporiji rast kose i noktiju, slušni problemi i poremećaji živaca.
Mangan se iz hrane neobično slabo apsorbira. Samo se oko 3 do 5% mangana iz hrane apsorbira u tijelu. Minerali željezo, magnezij i kalcij koriste iste vezivne proteine za apsorpciju i transport pa veće količine ovih minerala mogu narušiti apsorpciju i ravnotežu mangana.

Udisanje prekomjernih doza para mangana u ljudi može proizvesti tzv. mangansko ludilo koje se očituje glavoboljama, razdražljivošću, poremećajima u govoru, apatijom i anoreksijom, te psihozama, impotencijom i brojnim neurološkim smetnjama u težim slučajevima. Mangan kada se udiše, ne transformira se u jetri već dolazi izravno do mozga. Zbog toga takvo otrovanje može proizvesti i trajne neurološke poremećaje nalik na Parkinskonovu bolest. Prekomjerno konzumiranje mangana rijetko je proizvelo toksične nuspojave u ljudi. Ima izvještaja o otrovanju manganom zbog njegove prevelike koncentracije u pitkoj vodi do koje je došlo zbog onečišćenja.

Najbogatiji izvor mangana u hrani su cijele žitarice, kesteni, lješnjaci, grašak i bademi. Dobar izvor je i zeleni čaj. Osim toga, dobri izvori su: zobene pahuljice, kruh od cijele pšenicem, avokado, pšenične klice, lješnjaci, raženi kruh, kokos, masline, ananas, šljive, riža, špinat, zelena salata, banane idr.

 

Izvor

Dobre Kalorije
Right Menu Icon