Loading

Manipulacija “bez pardona”

Svi mi smo se nekad našli u situaciji da u supermarketu biramo između dva slična proizvoda. Ako na jednom proizvodu piše “bez holesterola” a na drugom ne piše ništa, koji biste odabrali?

Prosječan potrošač će verovatno odabrati ovaj na kome piše “bez holesterola”, i ne gledajući deklaraciju ovog drugog proizvoda. Taj drugi proizvod možda i nema holesterol, možda je i kvalitetniji i povoljniji od prvog, ali eto taj drugi proizvođač je odlučio da bude pošten i nije stavio tu oznaku bez.

Supermarketi su danas bukvalno prepravljeni proizvodima na kojima piše da proizvodi ne sadrže nešto, odnosno da su “bez glutena”“bez holesterola”,“bez konzervansa”“bez aditiva”“bez vještačkih dodataka”bez ovoga, bez onoga.

Na ovaj način potrošači bivaju lažno uvjereni da kupuju zdraviji proizvod, i umjesto da biraju proizvode koji sadrže manje šećera ili soli, koje sigurno konzumiramo previše i koji dokazano loše utiču na zdravlje, oni biraju proizvode “bez nečega”, i to bez nečega čega često i nema u sličnim proizvodima drugih proizvođača.

Jedan od najapsurdnijih primjera na našem tržištu je kiselo mleko Mljekare Granice, na kome piše BEZ GLUTENA i KONZERVANSA. Apsolutno ni jedno jedino kiselo mleko na ovom svijetu ne sadrži ni gluten ni konzervans.

 manipulacija

 

Ne postoji nijedan jedini razlog zašto bi ijedan proizvođač stavio gluten ili konzervans u  kiselo mlijeko. Gluten je protein koji se može naći samo u određenim žitaricama, a obično kiselo mlijeko se pravi od mlijeka i bakterija mliječno-kiselinskog vrenja (to su korisne bakterije). Dejstvom ovih bakterija na mlijeko, pH mlijeka se snižava do te mjere da, u nekom normalnom vremenskom periodu, tu ne mogu da porastu nijedne druge bakterije, dakle, upotreba konzervansa u kiselom mleku je apsolutno nepotrebna.

Drugi apsurdni primjer je neki biljni proizvod, poput suncokretovog ulja ili margarina na kome piše „bez holesterola“Holesterol se proizvodi u jetri, dakle mogu ga sadržati samo životinjski proizvodi. Holesterol ne postoji ni u jednom jedinom biljnom proizvodu. Druga je stvar što neki biljni proizvodi, poput upravo suncokretovog ulja i margarina mogu doprinijeti nastanku povišenog holesterola u krvi. U ovom slučaju potrošaču je sigurno bolje da uzme puter koji sadrži malu količinu holesterola (jer je životinjskog porijekla) nego da uzme margarin koji sadrži trans-masti koje dokazano negativno utiču na kardiovaskularne bolesti i povišeni holesterol.

 

Upotreba ovakvih izjava je ekvivalentna kao kada bi neki prodavac na pijaci na glavici kupusa napisao nešto poput “bez kikirikija”. Dakle, besmisleno je davati ovakve izjave, jer kupus i ne sadrži kikiriki.

Ovakvi marketinški trikovi pored toga što su besmisleni i doprinose produbljivanju neosnovanih strahova potrošača (strah od glutena je opravdan kod 1% stanovništva, kod ostalih 99% je neosnovan ili je posljedica pomodarstva), ovakve izjave lažno informišu potrošača o potencijalnim zdravstvenim rizicima.

Naime, na osnovz zakona nepoštena poslovna praksa je zabranjena. A nepoštena poslovna praksa je, između ostalog, poslovna praksa koja bitno narušava ekonomsko ponašanje, u vezi sa proizvodom, prosječnog potrošača. Ovakvim izjavama, proizvođač umanjuje mogućnost potrošača da ostvari potreban nivo obaveštenosti za odlučivanje, usljed čega potrošač donosi ekonomsku odluku koju inače ne bi donio.

manipulacija

U primjeru sa kiselim mlijekom, suočen sa izborom između onog na kome piše „bez glutena, bez konzervansa“, i onog na kome ne piše ništa, nedovoljno obaviješten potrošač će odabrati proizvod na kome piše to “bez” iako ni na koji način taj proizvod nije bolji od drugog proizvoda na kome ne piše ništa. Na taj način potrošač donosi ekonomsku odluku koju, da nema ove apsurdne izjave, vjerovatno ne bi donio.

Izvor: www.stajedemo.com

Dobre Kalorije
Right Menu Icon