Loading

Mit o supernamirnicama

U cjelosti prenosimo članak koji je na svom blogu napisao mag.nutricionizma Bojan Stojnić.

“Nedavno sam retoričkim pitanjem reagirao na LinkedIn post jedne poznate australske nutricionistice koja je izjavila kako su bademi superhrana. Pitao sam ju ako su bademi superhrana, znači li to da ih treba jesti više nego oraha, lješnjaka ili brazilskih oraha.

Dotična je odgovorila kako su svi orašasti plodovi superhrana, dodala pitanje „nisu li odlični?“ i zaželjela mi dobar dan.

Moje bi sljedeće pitanje bilo „Znači li to da orašastih plodova treba jesti više od zelenog lisnatog povrća? Ne? Znači li to da je i lisnato povrće superhrana?“

A što je s plavom ribom?

Vidiš kuda idem s ovime.

U svakom slučaju, nisam odgovorio. Treniram ne ulaziti u besmislene rasprave.

 

Superpriče

Pisati o umjerenosti je dosadno. Klik, klik, udica. To je ono što tražimo. Senzacionalizmi se prodaju. Dodaj „super“ bilo kojoj riječi, i povećavaš šanse da netko pročita tvoj članak.

Prvi spomen termina superhrane vezan je za banane. Početkom 20. stoljeća United Fruit Company kao dio marketinške strategije povećanja uvoza banana, naziva ih superhranom (1).

Danas, nove supernamirnice se pojavljuju na mjesečnoj bazi. Goji, chia, açaí, avokado, brokula, kakao, kokosovo ulje, tamna čokolada, kvinoja, borovnice, kelj, kurkuma, mangostin, kombucha, spirulina, macca, nar, losos, šipak, aronija, maline, jagode, čili, češnjak, lanene sjemenke… Svakim pročitanim člankom o superhrani, popis raste. Kladim se da bi čitanjem dovoljnog broja članaka obuhvatio sve namirnice svijeta.

Između 2011. i 2015. zabilježen je porast od 202% u broju na tržište izbačenih namirnica obilježenih terminom superhrana (2).

Superhrana obećava poboljšati sportsku izvedbu, memoriju, imunološki sustav, kožu… Ili najčešće sve u jednom. Koliko su takva obećanja utemeljena?

Nisu. Prije svega, koncept superhrane je neutemeljen. Ne postoji čak niti jedinstvena definicija, a kamoli znanstvena klasifikacija superhrane. Zamislite nutritivnu verziju divljeg zapada i dobit ćete približnu sliku stanja stvari. Koncept usko prati Hipokratovu izjavu „Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana.“ S obzirom na to da hrana nije lijek…

Merriam-Webster rječnik definira superhranu kao „hranu bogatu na nutrijentima za koje se smatra da pružaju benefite za zdravlje.“ Dva su osnovna problema s ovom definicijom.

Prvi je u tome što definira (pre)veliki broj hrane. A ako je većina hrane super, epitet „super“ gubi smisao. Odnosno, postaje jasno da ga nikad nije niti imao.

Drugi problem vezan je za pretpostavku da zato što obiluje određenim nutrijentom, namirnica će biti posebno zdrava. Dovoljna količina vitamina C prevenirat će pojavu skorbuta. Veća količina sigurno će uzrokovati nešto još bolje? Neće. U slučaju vitamina C, višak će tijelo jednostavno izbaciti. U nekom drugom slučaju, višak će biti toksičan.

Ako prihvatimo ovu definiciju i njenu logiku, morat ćemo zaključiti da su dodaci prehrani hiperhrana. (Nisu).

 

Znanost o superhrani

Trebam li spominjati da se koncept superhrane popularizirao u medijima, a ne među znanstvenicima? Kad u Pubmed tražilicu upišem „superfood“ dobivam upit jesam li mislio „superfund“. Toliko o znanstvenoj utemeljenosti termina.

Zagovornici pojedine supernamirnice pripisuju im razne zdravstvene benefite. Međutim, takve tvrdnje gotovo su u potpunosti bez potpore znanstvenih istraživanja, posebno onih kvalitetnih. Drugim riječima, neutemeljene su.

1991. godine USDA (United States Department of Agriculture) je kreirao alat za procjenu antioksidativne aktivnosti namirnica, ORAC (Oxygen Radical Absorbance Capacity). Antioksidansi smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu, zbog čega se smatra da imaju pozitivan utjecaj na zdravlje.

Dakle, što viši ORAC, tim bolje.

Ne tako brzo.

Dvadeset godina kasnije, USDA povlači navedeni alat iz uporabe nakon zaključka da priča o antioksidansima nije jednostavna koliko bismo htjeli. Primjerice, danas se smatra da je određena razina slobodnih radikala u tijelu poželjna, odnosno da imaju pozitivan utjecaj na zdravlje.

Iz tog alata potječe priča o borovnicama kao ultimativnoj superhrani, s obzirom na vrlo visok ORAC.

 

Superhrana nije bezopasna

Znači li to da je superhrana štetna?

Sama po sebi, nije.

Gotovo bez iznimke, radi se o hrani biljnog podrijetla. Ako si prosječan stanovnik Republike Hrvatske, ili planeta Zemlje, dobro će ti doći povećati unos hrane biljnog podrijetla.

S te strane, neće li se praćenje ovog trenda pozitivno odraziti na tvoje zdravlje?

Možda.

No to je kao kad pokušaš pogoditi koš sa zatvorenim očima – ponekad ćeš uspjeti, ali ne zbog toga što radiš, već usprkos tome.

Koncept superhrane nije samo neutemeljen, već je i potencijalno štetan. Naglaskom na pojedinačnu hranu umjesto na skupine namirnica ograničava se raznolikost, temelj zdrave prehrane. Naime, ako svaki dan jedeš blitvu, nećeš moći pojesti špinat. A ako i uspiješ, nećeš pojesti brokulu. Ne možemo reći da je jedno povrće bolje od drugoga. Za postizanje optimalnog zdravlja, trebamo različito.

 

Čuvaj svoj džep

Jesi li primijetila da je superhrana gotovo bez iznimke basnoslovno skupa? Ili barem skuplja od one koja nije toliko super? Tko bi plaćao i do nekoliko puta više za određeno voće ili povrće, osim ako ne vjeruje da ima neke magične karakteristike?

Upravo zbog toga se takve karakteristike i pridaju najčešće egzotičnoj hrani koja zbog troškova transporta ima sama po sebi veću cijenu. Treba postojati neki razlog zašto ćemo platiti više za namirnicu.

A kad je vidio kako se ta priča dobro prodaje, netko se sjetio i običnu hranu početi nazivati superhranom. Tako je kelj postao jednom. I dobio svoj dan u SAD-u.

 

Superhrana je samo hrana

Jedan od razloga zašto je koncept superhrane tako uspješan je izostanak definicije zdrave prehrane. Ako ne znamo čemu trebamo težiti, lako nam je prodati nešto što ne trebamo.

Supernamirnice nisu jedine namirnice bogate nutrijentima. Visoke razine nutrijenata nalazimo i u mnogim „običnim“ namirnicama, a ponajviše u suplementima. To čini termin superhrane upitnim, da ne kažem beskorisnim. Ok, reći ću – beskoristan je.

Koncept superhrane tek je još jedan primjer potrage za čarobnom pilulom koja će riješiti sve naše prehrambene probleme. No ne nasjedaj na marketinške trikove. Fokusiraj se na raznolikost svoje prehrane. Izbjegavaj naglašavati pojedinu hranu na uštrb druge. Ne izbjegavaj superhranu, no ne smatraj je super. Ako već trebaš nešto super u životu, neka to bude super prehrana.”

 REFERENCE

1.          Company UF. Food Value of the Banana: Opinion of Leading Medical and Scientific Authorities. Boston: United fruit company; 1917.

2.          Super growth for “super” foods: New product development shoots up 202% globally over the past five years | Mintel.com. https://www.mintel.com/press-centre/food-and-drink/super-growth-for-super-foods-new-product-development-shoots-up-202-globally-over-the-past-five-years. Accessed April 25, 2019.

Dobre Kalorije