Loading

Mjesta koja su rasadnici bakterija

Ljudi i bakterije žive u suživotu, a većina njih nam ili pomaže ili su bezopasne. Odrastao čovjek u prosjeku može dotaknuti i do 30 predmeta u minuti, a problem se javlja kod diranja površina koje su “visoko-prometne”, poput šoping kolica, sjedišta u doktorskoj ordinaciji i slično, a potom prenošenja tih bakterija na lice, u usta.

Važno je znati prepoznati “opasne predmete”, ali i preduzeti mjere kako bismo se zaštitili.

 

Opasnost u restoranu

Jeste li ikada vidjeli da se meni u restoranima pere? Vjerovjatno ne, jer se taj komad papira najčešće obložen plastikom nikad ne pere. Studija objavljena u časopisu “Medicinska virologija” je otkrila da na tim jelovnicima virusi u prosjeku preživljavaju i do 18 sati. Isto vrijedi i za posudice za so, te staklenke s uljem i sirćetom. Zaštititi se možete tako da perete ruke tek nakon narudžbe, ali i da pazite da meni ne dotakne pribor za jelo ili tanjur.

 

Bakterije vrebaju iz pića

Na limunu se često nalaze potencijalno patogene bakterije, a prema studiji časopisa “Enviromental Health” čak 70% limuna iz kafića sadrži tragove mikroba, uključujući gljivicu Candida Albicans, bakterije Escherichia coli, Helicobacter pylori i Listera monocytogenes. Ništa bolji nije led – u više od 72,2 % uzoraka leda u kafićima i restoranima mogu se pronaći patogene bakterije, prvenstveno zbog njihovog razmnožavanja u ledomatu. Rješenje? Ne naručujte piće s limunom i ledom.

 

Nisu opasne školjke, već kvake!

O ovome se već dugo govori, a brojne studije potvrđuju. Iako su ljudi svjesni velikog broja bakterija koje vrebaju u javnim toaletima, griješe u mišljenju da one prijete iz WC šolje. Većina ljudi neće sjesti na tu šolju, ali će se svi uhvatiti za kvaku da bi izašli. Na preko 98 % kvaka pronađeni su tragovi bakterija koje mogu uzrokovati razne bolesti, a potiču iz fekalija. Da bi to spriječili, oko ruke omotajte papirnatu maramicu ili WC papir za držanje kvake, a nakon izlaska ga odmah bacite.

 

Ni pranje ruku nije bezazleno

Oko 25 % kutija ili držača za sapun kontaminirano je velikom, pa i opasnom količinom bakterija. Većina njih nije nikad čišćena, ističe mikrobiolog Čarls Gerba. Dno takvih uređaja dodiruju prljave ruke, što pogoduje daljem razmnožavanju. Zbog toga je potrebno dobro istrljati ruke sapunom i isprati što toplijom vodom barem 15 do 20 sekundi. Osim toga, možete se koristiti i malim dezinfekcionim maramicama.

 

Na 75 % kolica su fekalne bakterije

Ručke čak dvije trećine testiranih šoping kolica u velikom istraživanju na deset američkih supermarketa bile su kontaminirane bakterijama iz ljudskih i životinjskih fekalija. Po tome su kolica prljavija čak i od javnih WC-a, a najveću grešku rade ljudi koji jedu u šopingu – bilo da degustiraju ili hodaju po prodavnici s pecivom. Pričekajte da dođete kući i dobro isperite ruke prije pospremanja hrane, savjetuju stručnjaci.

 

Kod ljekara oprezno

Poznato je kako su ordinacije pravi rasadnici bakterija i virusa – tamo dolaze bolesni ljudi koji ih šire. Da biste smanjili svoju izloženost, sa sobom uzmite vlastite novine, trudite se ne dodirivati previše sjedala, a u čekaonici pokušajte sjesti barem jedno sjedalo razmaka od drugih pacijetana. Ne dodirujte lice nakon posjeta ljekaru sve dok ruke niste dobro oprali.

 

Vlastiti neprijatelj

Studije pokazuju da su od ličnih i kućnih predmeta koje ljudi koriste najprljaviji, odnosno s najvećom koncentracijom bakterija ručne torbe, daljinski upravljači, mobiteli te tipkovnice. Ne zaboravite kod čišćenja pa i njih “pređite” dezinfekcionim maramicama.

 

Izvor: http://e-ordinacija.ba/

Dobre Kalorije
Right Menu Icon