Loading

Nutricionistica Tena Novo

Brz tempo života nametnuo je mnogo lošeg za naše zdravlje. Kako naš način življenja traži instant rješenja, tako je i naša hrana najvećim dijelom brza i nekvalitetna. Upravo iz tog razloga postajemo sve umorniji, dekoncentriraniji, ali i bolesniji.

Bolnice i doktorske ordinacije nisu nikada bile opterećenije i posjećenije kao što su sada. Razloga je mnogo, ali na prvom mjestu svakako je naš nemar prema samima sebi.

Bolest obično nije nametnuta ili odvojena od nas, ona je vrlo često prouzrokovana našim vlastitim nedostatkom umjerenosti, samokontrole i korektnog pristupa zdravlju, mada se mora istaknuti da ekološki i ekonomski faktori svakako predstavljaju problem, poručila je na početku razgovora nutricionistica Tea Novo.

Tea je studirala nutricionizam na College of Natural Nutritionu u Engleskoj. Radi na privatnoj klinici u Londonu. Članica je Federalnog udruženja nutricionističkih terapeuta te vodi blog o zdravoj ishrani kao što i piše knjigu o dječijoj ishrani i zdravlju.

Kao jedan od osnovnih problema Tea navodi gubitak tradicionalnog odnosa prema hrani.

“To se vidi svugdje, i u Londonu i u Mostaru. BiH nije van globalizacije koja je zahvatila industriju hrane kao kuga. Mladi ljudi imaju manje energije od starih koji još uvijek imaju jaču konekciju s tradicijom hrane. Zato kada dođem na pijacu u Mostaru vidim većinom starije ljude, mladi kupuju uvoznu hranu iz samoposluga. Oni navodno nemaju vremena da jedu zdravo, važnije je imati dobar posao nego dobro crijeva prazniti. Prioriteti su pogrešno postavljeni.”

Razgovarala: Elma Behram, Radiosarajevo.ba

 

Radiosarajevo.ba: U čemu to ljudi iz BiH najviše griješe kada je riječ o načinu ishrane?

Tea: Mislim da se ne radi o grešci koliko o nerazumijevanju činjenice da hrana ima direktan utjecaj na naše zdravlje. Hrana je gorivo našeg organizma, te kvalitet i kvantitet koji unosimo pravi energiju kako bismo opstali. Ono što jedemo pomaže nam da kreiramo ko smo, šta radimo i kako se osjećamo. Ako koristimo prikladno gorivo, imat ćemo vitalnost, dobar performans i dugovječnost.

Svaka hrana je izgrađena od osnovnih komponenti – ugljikohidrata, masnoća i proteina koji sadrže minerale i vitamine potrebne za specifične funkcije u tijelu. Na primjer, voće i povrće pomaže eliminaciji odnosno čišćenju tijela. Peciva i sir su generalno vezivni u smislu kako reagiraju u probavnom traktu, te promoviraju kongestiju i povišenu tjelesnu težinu.

Kada bi se to razumjelo, razumjele bi se i logične stvari kao što su veza između zdravlja i pretjeranog konzumiranja proizvoda od visoko prerađenih žitarica, tj. korištenje bijelog brašna u skoro svakom obroku počevši od kifla, peciva, pita do kolača – sve je zasnovano na bijelom brašnu. I šećeru naravno, glavnom krivcu za loš imunitet, korektivni rad crijeva, te mozga, budući da se 70 posto tjelesnog serotonina (takozvanog hormona sreće), kao i imuniteta pravi u crijevima. A šećer ga direktno uništava.

Teško je odgovoriti gdje griješimo jer ima mnogo grešaka i ne pravimo svi iste. Mada, jedna stvar koja je vrlo loša i većina stanovništva je prakticira jeste pijenje kafe ujutro na prazan stomak. Kafa je stimulans i diuretik. Kada se konzumira ujutro prije hrane i vode, ona direktno, preko bubrega, izbacuje tjelesne elektrolite (magnezij, kalcij, natrij i kalij) iz organizma i stvara opće dehidrirano stanje u tijelu. U isto vrijeme kafa stimulira adrenalin u tijelu koji neiskorišten stvara stresno stanje. A znamo da stres izaziva niz zdravstvenih problema. Ako ćemo piti kafu onda je bolje ujutro popiti herbalni čaj, ili času tople vode s limunom (mada ima osoba kojima limun teško padne jer imaju problema sa želucom), doručkovati proteinski doručak po mogućnosti, te onda kada je tijelo opskrbljeno dobrom hidratacijom i zdravim početnim metabolizmom, kafa se (ako se mora) pije.

 

 

Radiosarajevo.baŠta je najbolji pokazatelj da organizam trpi zbog loše hrane?

Tea: Svaki čovjek je drukčiji. Simptomi bolesti izazvani lošom ishranom variraju od čovjeka do čovjeka. Recimo, kod djece su rani poremećaji povezani s onim što majka unosi u organizam tj. šta dijete dobiva preko majčinog mlijeka, kao i genetski faktori koji dovode do bolesti. Npr, sve više i više djece u mojoj praksi pate od kožnih oboljenja tipa ekcema ili dermatitisa. Razlog može biti i genetski.

Ne postoji najbolji pokazatelj, ne postoji jedna stvar koja nas vodi ka dijagnozi problema. Uvijek je slučaj da ima niz problema, a to je zato što je svaki dio tijela povezan i putem ćelija komunicira. Ako krv nije u stanju da podnese teret toksičnosti u tijelu, odbaci ga u jetru, a jetra u debelo crijevo itd. Pokazatelji mogu da budu u bilo kojem organu, većinom organima eliminacije – koža, pluća, debelo crijevo i jetra.

Isto tako kada se tijelo liječi prirodno ne postoji jedna tableta, nego niz stvari koje moramo prvo adresirati, onda promijeniti kako bi se tijelo vratilo u stanje stabilnosti.

Dosta ljudi danas ima intolerancije na određene sastojke, opći pokazatelji bi bili neredovno ili prečesto pražnjenje crijeva, redovni bolovi, migrene, nervoza, anksioznost, PMS kod žena, te mnogi drugi.

 

 

Radiosarajevo.ba: Šta bismo od hrane morali izbaciti iz upotrebe?

Tea: Jednu namirnicu koju pod hitno moramo izbaciti iz upotrebe je biljno jestivo ulje i margarin. Ono nema mjesta niti u tijelu niti u prirodi. Biljna ulja koja se koriste na području Bosne i Hercegovine su, prema mom mišljenju, najveći uzrok ogromnom broju srčanih bolesti na našem području. Od moje majke sam čula da smo historijski koristili maslinovo ulje i maslo za grijanje, a da je ovo jestivo ulje došlo u upotrebu prije Prvog svjetskog rata jer je bilo jeftino za proizvodnju i uvoz. Prije toga nismo imali ovoliki broj srčanih problema kao što imamo danas. Ne vjerujem da postoji osoba u BiH koja nema člana porodice da boluje od neke vrste srčanih ili kardiovaskularnih problema.

Biljne masnoće se ne bi trebale grijati jer prolaze kroz velika oštećenja prilikom izlaganja vrućini. Naš organizam nije u stanju da preradi ovu vrstu masnoće i stvara masne taloge koje zakrče krvne kanale i jetru. Najsigurnija ulja za grijanje, koja su hemijski stabilna, su zasićena ulja, tj. ulja koja su čvrsta na sobnoj temperaturi. Znači, puter, maslo, životinjske masnoće, kokosovo ulje.

Maslinovo ulje je zdravo i dobar je izvor esencijalne kiseline omega 6, ali kada se zagrije njegova struktura se uništi i ono postaje kancerogeno za tijelo. Maslinovo ulje, hladno cijeđeno i ostala biljna hladno cijeđena ulja se najbolje koriste u salatama ili nakon što se jelo skuhalo. Margarin se ne može koristiti ni u kakvoj formi jer je totalno neprirodan produkt – u svom sastojku je samo jedna komponenta različita od plastike.

 

 

Radiosarajevo.ba: Koliko ishranom možemo utjecati na umanjenje simptoma anksioznosti, visokog tlaka…?

Tea: Ishranom apsolutno možemo, ne samo umanjiti simptome anksioznosti i visokog tlaka nego, ostvariti totalno ozdravljenje od navedenih, kao i ostalih zdravstvenih problema od kojih danas patimo. Ali ne tako što slijedimo generalne savjete u medijima koji nam predlažu da koristimo jednu namirnicu, recimo med kao čudotvorni lijek. Nakon čega pojedemo burek i hurmašicu. Kako bi tijelo došlo u stanje zdravlja, mora izbaciti sve loše namirnice (za to tijelo) i očistiti organizam prije nego što se bolest može pretvoriti u zdravlje. Ovo je proces koji treba naučiti, ne može se pojedinac liječiti s tim što slijedi savjete koji se mijenjaju kao trendovi. Jedan dan kafa dobra, sutra nije, mrkva je dobra za vid, limun za imunitet itd. Mada postoje neke generalne stvari koje su loše (kao gore navedeno ulje) svaki organizam je drukčiji, i tako se mora i liječiti.

 

 

Radiosarajevo.ba: Kao neko ko se velikim dijelom bavi pravilnom ishranom djece, šta poručujete majkama iz BiH kako da postupaju sa svojim mališanima, šta da zabrane, a šta da obavezno uvedu u prehranu?

Tea: Počnimo prvo s tim da mi roditelji moramo da pokažemo na svom primjeru, onda će djeca slijediti. Evo kako izgleda jedan prosječan dječiji dan ishrane. Doručak: pašteta, eurokrem ili džem na bijelom hljebu. Užina: kifla, čokolada, čips. Ručak: pita. Večera: pirjan s bijelom rižom skuhan u suncokretovom ulju. Gdje je povrće? Gdje su dobre masnoće bez kojih moždane vijuge ne mogu funkcionirati korektno? Mislim da djeca na našem području jedu previše slatkiša. Moja kćerka je provela nekoliko ljeta u vrtiću u Mostaru. Na pitanje tete koja radi u vrtiću zašto im daju toliko slatkiša i gaziranih sokova, dobila sam odgovor “jer to djeca vole”. Vole jer smo ih otrovali i ne pretjerujem kada kažem pretvorili u ovisnike. Jer šećer stvara ovisnost u tijelu, pored niza ogromnih problema, to sam već adresirala.

Doručak djeteta u razvoju bi trebao biti proteinski, recimo jaje prženo na puteru sa špinatom bi bio idealan dječiji doručak. Izbaciti šećer koliko je moguće, bijelo brašno, loše ulje i ubaciti što više zelenog povrća, voća te dobar nivo proteina kroz ili meso ili grašaste i orašaste proizvode. Brašno se može zamijeniti s heljdom, rižinim brašnom, rižom, prosom, itd.

Međutim što je najvažnije za zdravo dijete je zdravlje majke u trudnoći. To prvo dolazi, a onda savjeti za ishranu djeteta samog. U Kini, na primjer, žena se zdravstveno priprema za trudnoću tri godine, a muškarac jednu godinu. Naravno i kod njih je danas to pogoršano jer se tradicija svugdje gubi. Ali radi se opet o prevenciji. Zdravo tijelo pravi zdravo tijelo. Mnogo problema i ogromne zdravstvene račune izbjegli bismo kada bi se preventivno gledalo na zdravlje.

 

Radiosarajevo.ba: Na vašem blogu vidim konkretne recepte za jačanje imuniteta, posebno u ove jesenje dane, možete li jedan podijeliti s našim čitateljima?

 

 

Tea: U prirodnoj, tj. tradicionalnoj medicini ima mnogo savjeta za jačanje imuniteta. Kao i sve, nisu čarobni eliksiri i mora se razumjeti da svako drukčije reagira. Jedan recept koji ja trenutno koristim je smjesa limuna i meda.

U mikseru se izmiksaju dva limuna, dva bijela luka, kašika kurkume i 250 g meda. U to se doda 100 ml lanovog ulja kojeg se ne bi trebalo miksati nego samo promiješati u smjesu.

Ova smjesa se stavi u staklenu teglu u frižider i konzumira se dnevno prije jela, djeca jednu malu kašiku, odrasli veliku. To ne znači da nakon toga možemo ćevape i pite jesti i popušiti kutiju cigareta, a očekivati da imunitet bude na dobrom nivou.

 

 

Radiosarajevo.ba: Vaše mišljenje kakav je kvalitet hrane na našem tržištu, pijacama, marketima?

Tea: Iskreno, teško je reći. Dosta se uvozi. Prodavnice zdrave hrane prodaju neke produkte, isto uvozne, koje su navodno zdravije za nas nego ono što raste u našoj bašti. Istovremeno su vrlo skupe. Ja se ne slažem s tim egzotičnim vizijama zdravlja, ne vjerujem da moramo jesti acai bobice da bismo bili zdravi, nasa borovnica je u istoj mjeri ako ne i višoj jaka u antioksidantima. Chia sjemenke, isto tako uvozne i skupe, su sada popularne jer imaju visok nivo omega 3. A lanove sjemenke koje se uzgajaju kod nas imaju isto toliko visok nivo omege 3. Onda imamo problem s pecivom gdje se koriste boje, aditivi i stabilizatori, kao i zastrašujuća upotreba natrijhidroksida ili kaustične sode za premazivanje pecive kako bi ista dobila sjaj. Grisini i pereci su također premazani tom lak smjesom. Sudeći prema okusu voća i povrća koje se prodaje na pijacama, ono je sigurno većeg kvaliteta od onoga u samoposlugama. Problem je taj da niko ne zna koliko se namirnice prskaju i koji je kvalitet onoga što se uvozi.

Mada kod nas postoje određeni zavodi za kontrolu kvaliteta hrane, problem je u tome što baš svako može kupiti bilo koje pesticide, bez ikakve kontrole i predznanja o proizvodu koji kupuje. Maksimalne doze se ne poštuju i generalna parola poljoprivrednih proizvođača je – više je bolje. Posebno su herbicidi štetni, a mnogi fungicidi sadrže teške metale i zabranjeni su po Evropi. Primjer je Stroby na kojem piše da je kancerogen, a kupuje se i koristi u velikoj mjeri. Vrlo često naši poljoprivrednici miješaju dva ili više preparata kako bi pojačali i kombinirali njihovo dejstvo. Pri tome mnogi od tih preparata nisu za miješanja i stvaraju nove toksične spojeve. Šteta jer mislim da je kvalitet zemlje vrlo visok, i uvjeti za zemljoradnju savršeni. Ako se ne probudimo uskoro, uništit ćemo i taj dar prirode koji trenutno uzimamo zdravo za gotovo.

Nutricionistica Tea Novo s vremena na vrijeme posjeti rodni Mostar. Tako je i ovih dana. Svoj boravak iskoristi kako za posjetu rodbine i prijatelja tako i za nutricionistička savjetovanja.

Kaže kako sve više ljudi počinje razumijevati vezu između zdravlja, hrane i prirodnog liječenja. Dosta ljudi koji su prošli kroz dugoročnu upotrebu farmacije, te nisu ozdravili, prepoznaju da moraju da se liječe na druge načine.

“Većina ljudi, nažalost, ne počne pridavati važnost zdravlju dok ne dođe u tešku zdravstvenu situaciju, te onda koriste prirodnu medicinu, nutricionizam, homeopatiju ili akupunkturu kao posljednji pokušaj ozdravljenja. A sve bi bilo mnogo lakše kada bismo se svi liječili preventivno”, zaključuje na kraju razgovora naša sagovornica.

Radiosarajevo.ba

Dobre Kalorije
Right Menu Icon