Loading

O ishrani adolescenata (intervju)

Safija Softić – Namas za Kidsinfo.ba o preporukama za pravilnu ishranu adolescenata

Adolescencija je turbulentan period u svakom smislu, pa tako i kad se radi o ishrani. Izostavljanje pojedinih obroka, posebno doruč­ka, brzo konzumiranje visokokalorijskih namirnica s drugovima u školi, nekritične dijete, neodgovarajući obroci od namirnica male hranljive vrijednosti, ali visokog sadržaja kalorija, su veoma čest problem. Ipak, kako je za Kidsinfo. ba kazala Safija Softić – Namas, doktorica medicine i nutricionistkinja, ishrana je generalno u sve većem disbalansu još od prije početka adolescencije.

– Od same ishrane majke u trudnoći, dojenja i predškolskog perioda se formiraju sve naše navike u ishrani. Kasnije ih je vrlo teško promijeniti. Taj period je baza za ono šta će dijete kada dođe u period adolescencije preferirati u ishrani ili odbijati da konzumira – pojasnila je Softić-Namas.

S tim u vezi, ova doktorica ističe da je gotovo nemoguće očekivati od adolescenta da ima izbalansiranu ishranu, ukoliko je kao dijete u dobi od tri godine svakodnevno konzumirao slatkiše i pio gazirane sokove, a nije jeo voće i povrće.

– Zbog toga, o ishrani adolescenta treba povesti računa mnogo ranije. Naravno, nijedan problem nije nerješiv, tako da se dobrim pristupom može napraviti promjena navika kod adolescenta. Samo treba pripaziti da se pri tome ne ode u drugu krajnost, kako briga o pravilnoj prehrani ne bi prešla u opsesiju, što se vrlo često dešava kod adolescenata – kazala je.

 

Preporuke za ishranu adolescenata ne odudaraju previše od preporuka za odrasle

Kada je u pitanju pravilna ishrana, Softić – Namas kazala je kako se podrazumijeva da ishrana bude raznovrsna, umjerena i uravnotežena, te da je sezonska i lokalna kada god je to moguće.

– Ove postulate bi posebno trebalo poštovati u ishrani adolescenata, jer njihov razvoj i rast još nije završen. Trebalo bi da imaju od četiri do šest obroka. Pri tome se obrokom računa sve što se pojede i popije, osim vode. Bilo bi dobro da su ti obroci približno u isto vrijeme svaki dan. To doprinosi ravnoteži u radu metabolizma, a time i zdravstvenom balansu – pojasnila je.

Prema riječima Softić – Namas, jako je bitno da adolescenti ne preskaču doručak, a najbolje bi bilo da doručkuju prije izlaska iz kuće jer ono što mogu pojesti u školi ili kupiti oko škole najčešće je hrana najnižeg kvaliteta.

– Često je prvi pristojan obrok ručak poslije škole, a do tada često pojedu samo čips i čokoladu, neki obojeni sok ili gazirano piće što je pogubno za metabolizam – dodala je.

 

Nesagledive posljedice nepravilne ishrane

Ishrana koja nije u balansu doprinosi razvoju mnogih psihofizičkih poremećaja i oboljenja, a gojaznost je, kako je kazala Softić – Namas, samo vrh ledenog brijega.

– Gojaznost je ono što se vidi izvana, a pri tome se unutar organizma dešava borba s velikim disbalansom. Unosi se veliki višak energije, koji se ne troši, a pri tome ni sam kvalitet hrane ne zadovoljava potrebe organizma. Uglavnom se pretjeruje s viškom ugljikohidrata, naročito šećera, te se zanemaruje važnost raznolikosti, pri čemu organizmu nedostaje vitamina i minerala, te često i vode – smatra Softić – Namas.

Danas se svakodnevna ishrana većinom bazira na brzoj kupovnoj hrani, slatkišima, grickalicama, prerađevinama od mesa, bijelom hljebu i tjesteninama. Međutim, Softić – Namas je naglasila kako ta hrana nije problem ako se povremeno konzumira, ali da nikako ne smije biti osnova ishrane.

– U ishrani dosta nedostaje voće, povrće, integralne žitarice, zdrave masnoće, kvalitetni proteini. Hrana je siromašna vlaknima i vodom.  Ako tome dodamo sve više sjedilački način života, provođenje mnogo vremena u zatvorenim prostorijama, pušenje u sve ranijem dobu, konzumiranje alkohola i drugih stimulirajućih sredstava, možemo pretpostaviti da će nastati brojni poremećaji – pojasnila je.

Statistike pokazuju da su hronična nezarazna oboljenja, kao što su šećerna bolest, povišen krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, poremećaji imuniteta i karcinomi u velikom porastu u zadnjih pola stoljeća i da sve mlađi ljudi obolijevaju. Ta oboljenja danas imaju epidemijski karakter. Kod adolescenata su prisutni problemi s držanjem tijela, razvojem koštano-mišićnog sistema, problemi psihološke prirode kao što su anksioznost i depresija, problemi s razvojem govora, izražavanja, problemi pri nošenju sa svakodnevnim problemima, napadi panike, razne vrste ovisnosti itd.

Koliko god sve ovo izgledalo nepovezano s problemom ishrane, Softić – Namas naglasila je kako sve to uz ishranu čini dio jednog začaranog kruga današnjice, što je posebno izraženo u doba adolescencije kada postoji veliki otpor.

– Sve češći problem je inzulinska rezistencija, koji se javlja kod sve mlađih osoba, naročito kod djevojčica, i to od deset godina pa nadalje. Kod ovog problema postoji čitav skup poremećaja, posebno kada je inzulinska rezistencija u sklopu sindroma policističnih jajnika. Pri tome se javlja problem gojaznosti, maljavosti, policističnih jajnika koji su povezani s neplodnošću i poremećenim menstrualnim ciklusom, nedostatak vitamina D itd. Problemu se mora pristupiti ozbiljno, a borba je uglavnom dugotrajna i naporna. Često se moraju uključiti i lijekovi – kazala je ova nutricionistkinja.

Namirnice koje bi adolescenti trebali konzumirati:

– voće i povrće

– integralne žitarice

– orašasti plodovi

– maslinovo i druge vrste kvalitetnih ulja

– sve vrste mesa, mlijeko i mliječni proizvodi (posebno fermentirani mliječni proizvodi kao što je jogurt, kefir i neki sirevi)

– morski plodovi.

Softić – Namas kazala je kako je posebno bitno da je ishrana bogata vlaknima i da se pije dovoljna količina vode.

– Bilo bi dobro fast food i kupovne slatkiše i grickalice svesti na minimum, što ne znači da je „zabranjeno“, nego da treba biti izbalansirano u odnosu na sve prethodno navedeno – rekla je.

Dodala je i to da se u slučaju nekih zdravstvenih problema ove smjernice svakako mijenjaju.

– Na primjer, ako postoji celijakija, odnosno alergija na gluten, izbacuju se žitarice koje sadrže gluten, ako postoji intolerancija na laktozu, izbacuje se mlijeko, ako postoji nedostatak željeza, pojačava se unos crvenog mesa, ako postoji alergija na orašaste plodove ili bilo šta drugo, to se izbacuje i sl. Postoje još ozbiljniji problemi, kao ulcerozni kolitis, hemoterapija kod nekih karcinoma, anoreksija i drugi, pri čemu se obavezno moraju uključiti ljekar, nutricionista, a često i psihoterapeut kako bi došlo do izlječenja – pojasnila je.

 

Poremećaji u prehrani

Posebno veliki problem današnjih adolescenata mogu biti poremećaju u prehrani kao što su anoreksija, bulimija i ortoreksija, kazala je Softić – Namas.

– Pod utjecajem globalne pomame za savršenošću, adolescenti najlakše podlegnu nametnutom idealu izgleda. U stvari, taj period je kada ih počne zanimati kako izgledaju, a mediji im nameću kako bi to trebalo biti, jer kao modele serviraju slavne holivudske glumice, pjevačice, manekenke i druge influenserke. Tada počnu da umanjuju količinu hrane koju konzumiraju, a vrlo često se to svodi samo na vodu. Izbacuju voće, jer su pročitali da ono deblja. Izbacuju polako meso, mlijeko, jaja, orašaste plodove, jer ima puno kalorija. Broje kalorije, mjere obime struka, stražnjice, ruku, nogu. Piju ogromne količine vode. Počnu intenzivno da treniraju. Često se to završava boravkom u bolnici zbog intenzivnog iscrpljenja organizma, teške anemije, disbalansa elektrolita, teškog poremećaja imuniteta, te teškog psihološkog stanja – istakla je.

Ponekad taj period traje duže vremena, a kako je kazala Softić – Namas, često nije ni prepoznat od roditelja, a često ga i oni sami pokrenu.

– Imala sam slučajeva kad djevojčica ima problem s anoreksijom, a par mjeseci prije toga imala je problem s gojaznošću. U razgovoru se dođe do zaključka da je majka insistirala da smrša, a da ju je dok je bila beba intenzivno hranila jer je bila niže tjelesne mase nego ostala djeca. To djetetu daje znak da ni svojoj majci nije dovoljno dobro takvo kakvo jeste, kako će ga tek prihvatiti ostatak društva – pojasnila je.

Upravo zbog toga Softić – Namas smatra kako je vrlo bitno stvarati zdrave navike od rođenja, biti dobar primjer, ne nametati autoritativno pristup ishrani, nuditi „zdrave“ opcije, uspostaviti dobar balans u ishrani i općenito u životu.

– Pri tome treba raditi na samopouzdanju djeteta, kako bi popularistički utjecaji imali što manje utjecaja na njegov psihofizički razvoj – zaključila je doktorica Safija Softić – Namas.

(Belmina Pašalić; Kidsinfo.ba)

Dobre Kalorije