Loading

O pravilnoj detoksikaciji

 

  • Dana 16. aprila 2014. godine u 18:00 sati, u CEO Nahla je održana tribina pod nazivom „Proljeće – vrijeme za detoksikaciju!“. Uvodničarka na tribini je bila mr.sci. Arzija Pašalić, nutricionistica. Sažetak njenog izlaganja prenosimo u nastavku.

Na početku tibine je istaknuto koji se toksini nalaze u okolišu i poseban naglasak je stavljen na prirodne toksične tvari koje se nalaze u namirnicama koje svakodnevno konzumiramo. Jedan od tih prirodnih toksina je solanin koji se nalazi u mladom, nezrelom krompiru, neposredno ispod kore, kao i u starom proklijalom krompiru. Pošto je trenutno sezona mladog krompira, potrebno je obratiti pažnju na ovu pojavu. Spomenut je veliki broj toksina koji se nalaze u vodi, zemljištu i zraku i s kojima je koegzistencija neohodna, ali je naglašeno da se vrlo često ne zna granica te koegzistencije između čovjeka i otrova.

Istaknuto je da zagađenje hrane toksičnim materijama može da bude u vidu:

  1. Mikrobiološkog zagađenja, zagađenja hemijskim materijama koje se koriste u poljoprivredi (pesticidi) i stočarstvu (rezidue antibiotika, veterinarskih lijekova, hormona) i zagađenja iz okoliša (teški metali) i
  2. Namjernih dodataka hrani (konzervansi, boje, pojačivači okusa i dr.)

U pravilu, organizam ima prirodnu sposobnost da se oslobodi većine toksina, i to na način da ih prevede u netoksične ili manje toksične tvari i eliminiše, odnosno izluči iz organizma. To radi putem jetre, bubrega, crijeva, kože i pluća. Neke vrste toksina se u organizmu nakupljaju u pojedinim organima (teški metali) ili akumuliraju u masnom tkivu. Ukoliko vodimo računa o pravilnoj ishrani u smislu izbora namirnica, njihove termičke obrade, pravilnog čuvanja i sl. vrlo je vjerovatno da nam detoksikacija nije neophodna i da će naš organizam uspjeti da se izbori s toksinima. Međutim, budući da živimo u vremenu kad baš i ne znamo odakle potječu namirnice na našem jelovniku i kakve su sve tretmane prošle do momenta konzumiranja, proces detoksikacije je neophodan. Nakupljanje toksina slabi naš organizam, te se kao posljedica toga mogu javiti:

–    problemi s probavnim sistemom (upale sluznice, hemoroidi, čir želuca, bol u području trbuha, probavne smetnje)
–    astma
–    bolesti srca
–    artritis
–    problemi na koži (osipi, psorijaza, akne, ekcem)
–  kognitivni problemi (gubitak pamćenja, promjene raspoloženja i maglovita razmišljanja, simptomi slični demenciji čak i kod mladih ljudi) i dr.

Da bi se umanjio utjecaj toksina na organizam povremeno je potrebno provesti detoksikaciju. Glavni cilj detoksikacije jeste eliminacija nakupljenih toksina u tijelu, te omogućavanje pravilnog rada jetre, koja je prva na udaru toksina. Kad je proces detoksikacije u pitanju, neophodno je voditi računa o sljedećim faktorima koji imaju utjecaja na njenu efikasnost: vrijeme provođenja detoksikacije, trajanje procesa detioksikacije, dopuštene namirnice i zabranjene namirnice.

Detoksikacija se može raditi u proljeće, ljeto i jesen, dok  zimi nije preporučljivo raditi detoksikaciju iz nekoliko razloga: zimi je organizmu neophodno više energije, koju nadoknađujemo komzumiranjem kaloričnije i masnije hrane, manje se bavimo fizičkom aktivnošću, pijemo manje tekućine, manje se znojimo i sl. Najbolje vrijeme za provođenje detoksikacije je proljeće, to je najbolje godišnje doba za čišćenje jetre poslije zimskog perioda, najlakše ju je provesti ljeti, jer jedemo laganu hranu bogatu vodom, pijemo mnogo tekućine i proces znojenja je jači, a najvažnija detoksikacija je u jesen, kad bi trebalo tijelo pripremiti za zimu i ojačati imuni sistem.

Detoksikacijski program može različito dugo trajati u zavisnosti od izbora tekućine i namirnica. Detoksikacija isključuje sljedeće proizvode: sve pšenične proizvode (koji sadrže gluten), sve mliječne proizvode (osim biojogurta), kofeinske napitke, umjetna sladila, umjetne konzervanse i začine, so i sve namirnice koje je sadrže, prženu hranu, sintetske lijekove (osim propisane terapije), meso i sve mesne prerađevine, gazirane napitke i gotova jela.

Napici koji su pogodni za detoksikaciju su: voda, voda s lanenim sjemenkama i sokom aloe vere, topla voda s đumbirom, topla voda s limunom, čaj od kadulje, maslačka, breze i koprive i svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća.

Namirnice koje su poželjne za detoksikaciju su: brokula, bijeli luk, kupus, prokulica, karfiol, zelena salata, peršun, šparoge, luk, krastavac, limun, nar, jabuke, šljive, bobičasto voće. Od izvora bjelančevina preporučuju se jaja i plava riba, od ugljikohidrata smeđa basmati riža, kukuruz, quinoa, zob, heljda (tj. žitarice bez glutena). Od začina su poželjni: đumbir, kurkuma, bosiljak, peršun i čili.

Posebno je istaknuta važnost đumbira, jer ima sposobnost da zagrijava tijelo i daje mu energiju koja je potrebna, jer pri detoksikaciji u organizam unosimo hranu siromašnu kalorijama. Iz tog razloga detoksikacija nikad ne počinje početkom radne sedmice, nego krajem, kad se možemo dovoljno odmoriti i relaksirati. I stres je jedan od uzroka opterećenja organizma i nakupljanja toksina, tako da je potrebno i relaksirati se i osloboditi stresa da bi detoksikacija bila uspješna.

Izvor: http://www.nahla.ba/

Dobre Kalorije
Right Menu Icon