Loading

Opasnosti sintetičkih vitamina

Vitamni su esencijalni nutrijentni neophodni za rast, razvoj i normalno funkcionisanje čitavog ljudskog organizma.

Svaki od njih ima određenu funkciju, a nedostatak istih može se negativno odraziti na svaki, pa i onaj najmanji organ u našem tijelu. Oni su nezamjenjivi borci u očuvanju i jačanju imuniteta, što je od velike važnosti upravo u ovo jesensko i nadolazeće zimsko vrijeme.

Prema nekim stručnim dokazima redovno unošenje vitamina je odličan način prevencije pojedinih bolesti, između ostalog i onih težih, poput srčanih bolesti i raka. Međutim, ono što je manje poznato i na što ćemo se osvrnuti, je razlika između prirodnih i sintetičkih vitamina.

Prirodni vitamini

Svježe organsko ili domaće voće i povrće svakako je najvrjedniji prirodni izvor svih prijeko potrebnih tvari, pa tako i vitamina. Konzumiramo li ga redovno, apsolutno se ne trebamo brinuti o tome unosimo li dovoljno vitamina i ostalih neophodnih nutrijenata. U tom slučaju najčešće vam nisu potrebni vitaminski dodaci.

Jeste li znali da jedna do dvije narandže dnevno osiguravaju preporučenu količinu vitamina C, a istovremeno opskrbljuju tijelo i drugim vrijednim tvarima? Popijete li šumeću tabletu, vaš organizam će dobiti određenu količinu vitamina C upitne kvalitete – i to je sve što će dobiti.

Pojedete li jednu narandžu priuštili ste svom tijelu prirodnu i snažnu dozu ovog dragocjenog vitamina, a istovremeno ste ga počastili i mnogim važnim nutrijentima – od vitamina A, B1, B9 (folna kiselina), minerala kalija i kalcija do vlakana.  Nadalje, uz poznate karotenoide, terpene i flavonoide naranča u svom sastavu sadrži i preko 50 antikancerogenih tvari.

Je li mudrije otići u apoteku i skupo platiti vitamin C u obliku tableta ili, pak, prošetati do tržnice, kupiti kilogram svježih uzgojenih naranči i uživati u mirisu, okusu i zdravlju?

Ovaj primjer odnosi se na vitamin C, ali gotovo je isti slučaj i s ostalim vitaminima, ako uspoređujemo vrijednost njihovih prirodnih i industrijskih izvora.

Sintetički vitamini

U današnje vrijeme tržište je preplavljeno raznim vitaminskim pripravcima. Najčešće ih možete kupiti u obliku tableta i kapsula koji su umjetno proizvedeni kako bi oponašali prirodne vitamine i njihove funkcije.

Činjenica koja zabrinjava je da su takvi suplementi najčešće neprirodan oblik vitamina i njihove su zdravstvene dobrobiti vrlo upitne.  U slučaju sintetičkih vitamina radi se zapravo o “izoliranim” vitaminima. To znači da ne dolaze “u paketu” s drugim antioksidansima i fitonutrijentima koji, između ostalog, kontrolišu način kako će ih tijelo prepoznati i iskoristiti – što je zapravo osnovni preduvjet za potpunu funkcionalnost vitamina.

Umjetni vitamini najčešće su proizvedeni uz dodatak sintetičkih hemikalija, što je još jedan razlog za pojačan oprez.  Umjetno proizvedeni sintetički vitamini nisu i ne mogu biti zamjena vitaminima koje dobivamo iz prirodnih izvora!

Štetnost sintetičkih vitamina

Istina je da potrebe za vitaminima variraju i da određene životne okolnosti zahtijevaju povećan unos.

Primjerice, preporučena dnevna doza vitamina je nešto viša kod starijih osoba, osoba s izuzetno narušenim imunitetom, kod pušača, trudnica i dojilja, sportaša, kod osoba izloženih teškom fizičkom radu itd.  Povremeno korištenje vitaminskih dodataka u obliku tableta i kapsula u situacijama pojačane potrebe za vitaminima nije loše rješenje.

Ali, u tim slučajevima vrlo je važno znati – jesu li takvi pripravci prirodni ili sintetički?

Sintetički vitamini su poznati i kao laboratorijski izolirani vitamini promijenjene strukture i sastava. Za razliku od njih, prirodni vitaminski suplementi su proizvedeni tako da je u potpunosti očuvana njihova molekularna i biohemijska struktura. U procesu njihove proizvodnje nisu korištene hemikalije, aditivi i ostali štetni dodaci i kao takvi ne predstavljaju prijetnju za zdravlje.

S druge strane, opasnosti sakrivene u sintetičkim vitaminima nisu nimalo bezazlene, a njihova vrijednost nije ni približna onoj koju predstavljaju njeni tvorci. Naprotiv, mnogo je studija koje potvrđuju da konzumacija ovakvih dodataka može organizmu nanijeti više štete nego koristi.

Jedan od najcjenjenijih nutricionista dvadesetog stoljeća, dr. Royal Lee, bio je posebno posvećen istraživanju dobrobiti prirodne, odnosno štetnosti industrijske hrane kao i prehrambenih dodataka.

Nakon dugogodišnjeg istraživanja hrabro i odvažno je istupio protiv industrijskih korporacija sljedećom tvrdnjom:

“Jedna od najvećih tragedija ljudske civilizacije je davanje prednosti hemijskoj terapiji nad prehranom. To je zamjena prirodnog umjetnim, ubacivanje u organizam otrova umjesto prirodne hrane i hranjenje ljudi otrovima, s ciljem da se time isprave posljedice nastale zbog neuhranjenosti i nepravilne prehrane”.

Pojedini vitaminski dodaci su upitnog porijekla, sastava i kvalitete te kao takvi predstavljaju dodatan rizik za zdravlje. Uz njihovu konzumaciju veže se niz bolesti, između ostalih i artritis, osteoporozaAlzheimerova bolest i rak.

Prema studiji objavljenoj u medicinskom časopisu New England Journal of Medicine, uzimanje visokih doza sintetičkog vitamina A u trudnoći u velikom postotku pridonosi razvoju malformacija kod fetusa.   Također, ovaj vitamin je prema istraživanju objavljenom u časopisu Journal of National Cancer Institute odgovoran za razvoj raka, osobito raka pluća.

Višak sintetičkog vitamina D može dovesti do hiperkalcemije (povećana koncentracija kalcija u krvi), upozorava National Institutes of Health.

Dr. Maret Traber, profesor nutricionizma na Linus Pauling Institutu tvrdi kako postoje određene naznake da povećane doze sintetičkog vitamina E mogu rezultirati pojačanim krvarenjem.

Za razliku od prirodnih, većinu sintetičkih vitamina organizam daleko teže apsorbujea, a puno brže eliminira, te je iz tog razloga njihova učinkovitost umanjena.   Dokazano je da određeni sintetički vitamini imaju kristalnu strukturu, što je nepoželjno, jer se ne razgrađuju, već se u obliku kristala talože u organizmu.  Nerijetko izazivaju i mnoštvo nuspojava poput alergijskih reakcija, želučanih tegoba, problema s očima, svrbeža, suhoće kože itd.

Sintetički vitamini koje trebate izbjegavati 

  • Vitamin A: acetat i palmitat
  • Vitamin B1: tiamin mononitrat, tiamin hidroklorid
  • Vitamin B2: riboflavin
  • Pantotenska kiselina: kalcijev D-pantotenat, natrijev D-pantotenat
  • Vitamin B6: piridoksin hidroklorid
  • Vitamin B12: kobalamin
  • PABA (paraaminobenzojeva kiselina): aminobenzojeva kiselina
  • Folna kiselina: pteroilglutaminska kiselina
  • Kolin: kolin klorid, kolin bitartrat
  • Biotin: D-biotin
  • Vitamin C: askorbinska kiselina
  • Vitamin D: ozračeni ergosterol, kalciferol
  • Vitamin E: D-alfa-tokoferol, DL-alfa-tokoferol, D-alfa-tokoferil acetat, DL-alfa-tokoferil acetat, D-alfa-tokoferil kiseli sukcinat
  • Vitamin K: medanion-K3

Što možete učiniti?

Ako vam se u određenom životnom razdoblju javi potreba za nadomjestkom vitamina tada postupite mudro i odgovorno.

Birajte prirodne vitaminske dodatke pri čemu obavezno obratite pažnju na sljedeće:

  • pročitajte sastav proizvoda – svi sastojci trebali bi biti navedeni na etiketi što će vam otkriti je li proizvod baziran na prirodnim sastojcima
  • koristite različite izvore kako bi se informirali ima li u proizvodu aditiva ili drugih štetnih sastojaka koji su na etiketi najčešće deklarirani kao “ostali sastojci”
  • pronađete li na etiketi riječ “prirodno” to ne znači da ste sigurni jer proizvođačima je dopušteno koristiti riječ “prirodno” ako najmanje 10% proizvoda dolazi iz prirodnih izvora”. Dakle, proizvod je siguran samo ako na etiketi piše “100% prirodno”.
  • provjerite je li proizvod prošao detaljne kontrole kvalitete i je li izrađen prema najvišim standardima
  • istražite posjeduje li proizvod ISO i NSF certifikat
  • detaljno proučite postojeće studije i istraživanja o proizvodu.

Izvor: Alternativa za vas

 

Izvori za ovaj članak uključuju:
http://www.globalhealingcenter.com/
https://www.organicconsumers.org/
http://www.livestrong.com/article/

Dobre Kalorije
Right Menu Icon