Loading

Rogač – riznica nutrijenata

Opis i porijeklo

Ime rogač dolazi od grčke riječi koras, što znači rog, zbog oblika mahune, a u ljudskoj prehrani se koristi već više od 4000 godina. Porijeklom s istočnog Mediterana (Sirije i Palestine), rogač se sada uzgaja u cijelom svijetu.

Prema biblijskoj priči, Ivan Krstitelj preživio je u pustinji zahvaljujući rogaču, pa odatle i njemački naziv za rogač Johannisbrot (Ivanov kruh).
Spominje se u bilješkama Grka Theophratusa, gdje piše da su njegovi savremenici rogač nazivali “egipatska smokva”.

Egipćani su koristili ljepljiva svojstva rogača u mumificiranju, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke. Rimljani su jeli mahune, zelene i svježe, zbog njihove prirodne slatkoće. Arapi su ga posadili u Sjevernoj Africi i Španiji zajedno s limunom i maslinom. Španjolci su ga odnijeli u Meksiko i Južnu Ameriku, a Britanci u Južnu Afriku, Indiju i Australiju. Brzo se proširio jer se lako uzgaja, ne zahtijeva puno pažnje, a donosi puno plodova.

U antičko doba sjemenke rogača su služile kao jedinica za mjeru vaganja zlata.
Sjemenke rogača, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka = 1 karat (zrno rogača, grč. = keration). Naziv se koristi i danas za 0,18 g zlata.

Stari Grci, osnivajući trgovačka uporišta na Jadranu, nekoliko stoljeća prije nove ere donijeli su rogač u naše krajeve, pa tako i na otok Vis. Otok Šolta je posebno poznat po njemu gdje postoji mjesto imenom Rogač. Najveći su proizvođači u svijetu Španija, Grčka, Kipar, Turska, Italija, Alžir i Tunis.

Rogač je samoniklo drvo ili grm iz porodice mahunarki (Leguminosae), koje raste među makijom, maslenicima, po šumama i kamenitim mjestima. Uspijeva u toploj mediteranskoj klimi, iako ne podnosi dobro preveliku količinu vode. Poznato kao stablo sporoga rasta i dugog života, doživi i više od 200 godina. Drvo je široke krošnje i do 15 m visoko, a plod je 20 cm duga mahuna, zelene boje koja sazrijevanjem prelazi u tamnosmeđu. Mahune sazrijevaju koncem ljeta.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g mljevenog rogača iznosi 222 kcal/929 kJ. Od toga sadrži 4,62% bjelančevina, 89% ugljikohidrata i  0,65% masti.
Od minerala rogač u značajnijim količinama sadrži kalcij (348 mg što čini 43,5% RDA), željezo (3 mg što čini 21,5% RDA), magnezij (54 mg što čini 14%  RDA), fosfor (79 mg što čini 11%  RDA), cink (0,92 mg što čini 9,2%  RDA), bakar (0,6 mg što čini 60% RDA), mangan (0,5 mg što čini 25% RDA) i selen (5,3 mcg što čini 9,6% RDA).

Od vitamina rogač sadrži tiamin (0,05 mg što čini 5% RDA), riboflavin (0,46 mg što čini 33%  RDA), niacin (2 mg što čini 12,5% RDA), vitamin B6 (0,36 mg što čini 26% RDA), folna kiselina (29 mcg što čini 9% RDA) i vitamin E (0,63 mg što čini 5% RDA).

Rogač sadrži i znatne količine vlakana (40 g na 100 g mljevenog rogača).

Ljekovitost

Ono što rogač čini posebnim je to što je sličan čokoladi, a zdraviji je, pa se često umjesto čokolade dodaje u razne slastice. Navedimo samo činjenicu da je rogač prirodno sladak pa se u kolače, za razliku od kakaoa koji je gorak, dodaje  manje ili gotovo ništa šećera.

Rogač iznimno povoljno djeluje na probavni sistem. Učinkovito ublažava proljev kod dojenčadi i djece, jer pospješuje apsorpciju vode. Za ublažavanje tegoba preporučuje se 2 supene kašike praha dodati u voćnu kašicu, a jednako je učinkovit i za odrasle.

Kupovanje i čuvanje

Rogač možete kupiti kao mahunu na pijaci, u supermarketima na odjelima voća, a može se čuvati na suhom i tamnom mjestu i više od dvanaest mjeseci. Sjemenke rogača mogu se kupiti pakirane u celofanskim vrećicama i čuvati do datuma označenog na pakiranju. Brašno rogača odnosno mljeveni rogač također se može naći u prodaji, kao i  sirup od rogača, a čuvaju se na suhom mjestu do isteka roka.

Izvor: www.coolinarika.com

Dobre Kalorije
Right Menu Icon