Loading

Šljiva za dobro zdravlje

Posljednja istraživanja pokazuju da šljiva smanjuje „loš” holesterol, jača kosti, smanjuje neke faktore rizika raka debelog crijeva… Ova naša stara ljubičasta prijateljica nije samo ukusna uvertira u jesen, već i pravi rudnik zdravlja.

Sočna i mirisna, ukusno slatka, šljiva se jede prirodna, kao pekmez ili u kolačima. Ipak, treba je uživati umjereno, zbog sorbitola i difenil-izatina, dviju supstanci, koje su poznate po svojim laksativnim djelovanjima. O bilo kojoj vrsti da se radi, šljiva je niskokalorično voće. Valja je jesti najviše zbog njenih nutritivnih svojstava: vitamina C, magnezija, željeza i kalcija, a naročito je treba uzimati zbog velike količine kalija. Šljiva nam daje i vlakna u značajnim količinama. Međutim, u slučaju unakrsne interakcije, treba je svakako izbjegavati. To se posebno događa u kombinaciji s aspirinom, jer ona u sebi sadržava salicilnu kiselinu.

Postoji više od 2 000 vrsta šljiva raznih boja. Postotak antioksidansa u njima varira ovisno o vrsti i mjestu uzgoja. To voće konzumira se svježe ili suho ili kao sok od suhih šljiva. Suhe šljive poznate su po svom laksativnom djelovanju, sadrže također antioksidanse i mnogo vitamina i minerala.

Protiv holesterola i za čvrste kosti
Rezultati naučnih istraživanja pokazuju da je konzumacija dvanaest šljiva dnevno kroz osam sedmica smanjila holesterol – LDL (tzv.loši holesterol)  kod osoba koje su već imale hiperholesterolemiju. S istim ciljem su se radila ispitivanja za sveukupni holesterol, ali nije se došlo do nekih značajnijih rezultata. Tek će nove studije na životinjama i ljudima omogućiti da se bolje utvrde sastojci koji se nalaze u svježoj i suhoj šljivi, a koji bi mogli imati učinkovito djelovanje na smanjenje holesterola u krvi.

Jedna nedavna studija provedena na životinjama, pokazala je da konzumacija suhih šljiva povećava antioksidacijski kapacitet organizma i smanjuje neke faktore rizika raka debelog crijeva. Pokazalo se da su ekstrakti šljiva pomogli da se smanji razvijanje i inhibira proliferacija raznih kanceroznih stanica in vitro.

Neke studije su pokazale da se konzumacijom suhih šljiva prevenira smanjenje gustoće kostiju kod životinja. Konzumacija suhih šljiva mogla bi također imati učinkovito djelovanje i na zdravlje kostiju kod žena u menopauzi. S tim u vezi, jedna je studija pokazala da je svakodnevno uzimanje 100 g suhih šljiva (što je otprilike 12 suhih šljiva) kroz tri mjeseca, znatno povećalo markere u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju.

Crijeva će vam biti zahvalna

Laksativni učinak suhih šljiva kao i soka od suhih šljiva vrlo je dobro poznat. Taj učinak pripisuje se između ostalog i jednoj supstanci koju sadržava suha šljiva, a to je dihidroksi-fenil izatin, koji stimulira peristaltiku crijeva. Osim toga, sorbitol  kao i neki sastojci fenola suhe šljive pripomažu tom laksativnom učinku. Konačno, kao i sva druga suha voća, tako i suhe šljive sadrže biljna vlakna koja se mogu pokazati vrlo učinkovitima u tretmanu tvrde stolice. Tako porcija od 25 g suhih šljiva (a to su otprilike 3 šljive), daje 5% od sveukupnog dnevnog unosa vlakana koji je za muškarce od 19 do 50 godina 25%, a za žene iste dobne skupine 7%.

Najvažnije hranjive tvari u šljivi su: željezo, vitamin B6, magnezij, kalij, mangan, bakar, vitamin B2, vitamin B3 i vitamin K.

Izvor: http://www.femina.hr/

 

Dobre Kalorije
Right Menu Icon