Loading

Sretnici upravo zbog mutacija gena (video)

Zahvaljujući blagim promjenama gena, neki su ljudi otporni na HIV, malariju ili pak hladnoću, drugima ne treba san, treći pak imaju odličan i jasan vid u mutnoj vodi…

 

U usporedbi s drugim vrstama, ljudi imaju iznenađujuće sličan genetski kod, ali već male mutacije donose promjene, a one se mogu odraziti na obične načine – poput razlika u visini, boji kose i očiju i dr., ali i kroz razvoj nevjerojatnih osobina. Takve mutacije im na neki način daju i supermoći, a Listverse donosi popis 10 takvih stvarnih primjera:

1. Otporni na visok holesterol

Dok većina ljudi, naročito oni srednje i starije dobi, trebaju ograničavati unos procesuiranih i masnih namirnica poput junk fooda u strahu od visokih razina holesterola koji “čepi” krvne žile i mogu uzrokovati smrt, postoje neki koji mogu jesti sve što žele bez opasnosti. Njihove razine lošeg holesterola ostaju minimalne bez obzira jeli li krofne, jaja, picu, prženu slaninu i hamburgere svaki dan zahvaljujući rijetkoj genetskoj mutaciji – nedostaje im kopija gena PCSK9. I dok je obično problematično roditi se bez nekog gena, ovaj slučaj zaista ima beneficije, a otkriven je prije desetak godina. Najčešće se radi o Afroamerikancima koji zahvaljujući toj mutaciji imaju 90 posto manji rizik od srčanih bolesti, a nakon otkrića tog stanja naučnici pokušavaju napraviti lijek koji će blokirati postojeći gen kod ostale populacije u svrhu boljeg kontroliranja masnoće u krvi.

2. HIV im ne može ništa

Razne stvari mogu ugrožavati ljudsku rasu, a infekcija HIV-om je svakako jedna od njih. Vrlo zarazan virus, od kojeg u nekim afričkim zemljama boluje svaki treći čovjek, za neke ipak nije nikakva prijetnja – oni su sretnici s genetskom mutacijom koja blokira protein CCR5. Virus HIV-a koristi taj protein kao vrata za ulaz u ljudsku ćeliju, pa u njihove stanice virus ne može ući. Ipak, ta genetska mutacija pogađa tek jedan posto bijelaca.

3. Tolerancija na hladnoću

Eskimi i drugi narodi koji žive u ekstremno hladnim uvjetima prilagodili su se na taj, za brojne druge ljude, nezamisliv način života. Istina je kako su se ljudi koji žive na niskim temperaturama biološki prilagodili uvjetima  samo zahvaljujući genima. Na primjer, studije pokazuju da čovjek koji nije porijeklom iz područja Sibira ni nakon 50 godina života tamo ne podnosi lakše hladnoću, dok oni čiji su preci od tamo, a sami tamo ne žive – nemaju problema sa zimom.

Obično, takvi ljudi imaju oko 50 posto brži bazalni metabolizam zahvaljujući čemu podnose zimu bez drhtanja. Također, imaju manje žlijezda znojnica koje inače rade tako da se kod pregrijavanja tijela otpušta znoj. Zahvaljujući tome Aboridžini u Australiji mogu spavati na zemlji bez skloništa ili pokrivača tokom hladnih noći, a Eskimi plivati u ledenoj vodi – sve bez da se razbole.

4. Spremni na sve visine

Većina penjača koji su se popeli na 8848 metara visok Mount Everest to nikad ne bi uspjeli bez pomoći vodiča, lokalnih šerpa. Oni često hodaju ispred njih i postavljaju užad te izviđaju najbolji put. Očigledno je kako su Tibetanci i Nepalci superiorni drugim ljudima što se tiče boravka na velikim nadmorskim visinama jer žive na prosječnoj visini od 4000 m, gdje zrak sadrži oko 40 posto manje kisika. Njihovi su se organizmi prilagodili s većim kapacitetom pluća, a za razliku od “normalnih” ljudi koji na velikim visinama proizvode više crvenih krvnih zrnaca, oni proizvode manje – čime se sprječava zgušnjavanje krvi i nastanak ugrušaka, a za to je zaslužna genetska mutacija odnosno produžetak DNK nazvan EPAS1. Han Kinezi koji su srodnici Tibetanaca ne dijele tu gensku karakteristiku, a kako su se kao narod razdvojili prije 3000 godina, naučnici smatraju da je do mutacije došlo unutar posljednjih 100 generacija, što je vrlo kratko vrijeme iz perspektive evolucije.

5. Svi poludjeli, oni ne…

Izuzev moralnih razloga, postoje i oni zdravstveni po kojima se niti jednoj vrsti ne preporučuje jesti pripadnike njihove vrste. Naime, pripadnici plemena Fore iz Nove Gvineje osjetili su te posljedice sredinom 20. stoljeća nakon što je cijelo pleme “pokosila” epidemija bolesti Kuru. To je degenerativna i fatalna prionska bolest mozga slična kravljem ludilu, zbog koje se mozak pretvara u “kašu”. Oboljeli prvo iskuse probleme s pamćenjem, a naknadno polude s time da s bolešću mogu živjeti nekoliko godina. Nakon pojave epidemije antropolozi i liječnici nisu mogli shvatiti zašto je pleme bolesno, no potom su otkrili da se bolest širi na tzv. pogrebnim gozbama gdje se u znak poštovanja prema pokojnome jede dio njegovog mesa. No nisu svi bili zaraženi nakon takvog kanibalističkog rituala, a preživjeli su imali mutaciju gena nazvanu G127V, koja ih je spasila unatoč konzumiranju zaraženih leševa i odličan je pokazatelj kako funkcionira prirodna selekcija.

6. Zlatna krv

Iako je opće pravilo kako je krvna grupa 0 univerzalna i svatko je može primiti, to nije u potpunosti istina, te je cijeli krvni sistem znatno kompliciraniji. Osim što postoje četiri krvne grupe – 0, A, B i AB koje se dodatno mogu podijeliti u osam krvnih grupa ovisno je li rezus faktor (Rh) pozitivan ili negativan, postoje čak 35 krvnih sistema poznatih naučnicima s preko milijon malih varijacija.

Osim toga, postoji i zaista rijedak tip krvi, tzv. grupa Rh-ništa, koja ne sadrži nikakve antigene u Rh sustava, a znanstvenici su pronašli tek 40-ak ljudi na cijelom svijetu s ovom mutacijom. Ono što ovu krv čini posebnom je to što je znatno bolja kao univerzalni davatelj i od krvne grupe 0 te je kompatibilna sa svim drugim rijetkim krvnih grupama, no nažalost je u svijetu tek devet živih donora. Tu se krvnu grupu naziva još i zlatnom krvi, a oni koji ju imaju su s jedne strane počašćeni, jer mogu spasiti život svima, ali ako su oni u opasnosti njima može pomoći samo devet ljudi na svijetu.

7. Jasan vid u vodi

Oči većine životinja su takve da kristalno jasno vide u vodi, no to nije slučaj i sa ljudima – naš je vid u takvim uvjetima ograničen i mutan jer voda ima sličnu gustoću kao tekućina u našim očima, što ograničava ulaz svjetla koji ulazi u oči. Ipak, određena grupa ljudi iz plemena Moken imaju sposobnost da posve jasno vide pod vodom, čak i na dubini do 22 metara. Oni provode oko osam mjeseci u godini sjedeći na svojim brodovima, a na kopno se vraćaju samo kako bi uzeli nužne stvari ili dopremili školjke i ribe koje su uhvatili. Oni prikupljaju stvari iz mora po tradicionalnim metodama, bez maski, disalica ili opreme za ronjenje, a zahvaljujući stalnom usavršavanju i ponavljanju ronjenja, bez problema mogu razlikovati kamen na morskom dnu od jestive školjke. U testiranju vida Moken djece i djece iz Europe, znanstvenici su otkrili da Mokeni imaju dvostruko oštriji vid ispod vode.

8. Super guste kosti

Starenje rezultira brojnim posljedicama za tijelo, a jedna od najpoznatijih je smanjivanje gustoće kostiju zbog čega one postaju lomljive. Ipak, čini se kako mala grupa ljudi skriva tajnu otpornosti na osteoporozu zahvaljujući mutaciji SOST gena. Taj se gen može pronaći kod pripadnika nizozemske i afričke populacije, a kontrolira protein skleroistin koji regulira gustoću kosti. Ako se kod čovjeka javi samo jedna kopija gena, njegove su kosti iznimno snažne i u starosti, no već dvije kopije tog gena mogu uzrokovati probleme poput gigantskog i nekontroliranog rasta.

9. Dosta im je par sati sna

Dok prosječnom čovjeku treba od sedam do osam sati sna na dan kako bi normalno funkcionisao, postoje ljudi koji godinama mogu spavati tri do četiri, sata a da to ne utječe na njihovo zdravlje i sposobnosti. Slavni primjeri iz povijesti uključuju Margaret Thatcher, Napoleona, Alberta Einsteina i brojne druge. To se objašnjava mutacijom gena DEC2, zbog koje oni spavaju manje ali učinkovitije, odnosno s intenzivnijim REM fazama sna koje donose više odmora. Što kvalitetnije spavamo, to nam je manje sna potrebno, objašnjavaju naučnici.

10. Briga ih za malariju

U jednu ruku  bolest, a u drugu obrana od opasne malarije koju prenose komarci, sve je to srpasta anemija. Ona je specifičan tip anemije u kojem postoji abnormalni tip hemoglobina u eritrocitima. Budući da je malarija tip parazita koji ulazi u crvena krvna zrna i tamo se razmnožava te ih uništava, a abnormalni hemoglobin nije dobar domaćin parazitu, oboljeli su zaštićeni od bolesti koja na godinu ubije preko 600 hiljada ljudi u svijetu.

Izvor: http://www.24sata.hr/

Dobre Kalorije
Right Menu Icon