Loading

Šta je alkalna prehrana?

Koncept nebalansiranog unosa kiselih i alkalnih namirnica u prehrani se po prvi put pojavljuje davne 1933. godine. Bila je to godina u kojoj je William Howard, tada liječnik u New Yorku, objavio knjigu “A New Health Era”,  a koja izaziva veliku pozornost.

On je već tada, prije pune 82 godine, tvrdio da su sve bolesti uzrokovane autointoksikacijom i to zbog nakupljanja kiselosti u tijelu. Njegov koncept prehrane, koji preferira unos alkalnih (lužnatih) namirnica, ima temelj i u jednoj od najpopularnijih dijeta danas – Hayevoj dijeti. Ako već niste upoznati s njom, dovoljno je reći da se ona bazira na pravilnom kombiniranju hrane.

Ne dozvoljava kombinaciju određenih namirnica, primjerice, ugljikohidrata i proteina, u istom obroku. Većina redukcijskih programa koji imaju brz učinak na gubitak kilograma bazira se baš na ovom konceptu kombiniranja hrane. Ovakvi redukcijski programi u kratko vrijeme pokažu rezultate i zato su jako popularni.

No koliko je dugoročno praktično jesti na ovakav način i kakav efekt po naše zdravlje može imati takav način prehrane? Alkalno, odnosno lužnato stanje, naše tijelo zaista voli. Međutim, kako jesti samo alkalnu hranu, a ne unositi kisele namirnice?

Odgovor je da je važan balans unosa alkalne i kisele hrane, ali uvijek moramo voditi računa i o GI (glikemijski indeks) i GL (glikemijski load) hrane koju svakodnevno jedemo, o čemu ćemo više reći neki drugi put.

Kada unesemo kiselu namirnicu, odnosno nakon što takvu namirnicu probavimo, ona će ostaviti kiseli ostatak u tijelu. Ako naša prehrana preferira prevelik unos kisele hrane, dolazi do pretjeranog nakupljanja kiselih ostataka,  što uzrokuje stanje prevelike kiselosti tijela poznato pod nazivom acidoza. Acidoza dugoročno usporava efikasan rad našeg tijela, uzrokujući manjak energije, lošiji zdravstveni profil i naravno, probleme s prekomjernom težinom.

Međutim, jednako je važan i gubitak esencijalnih minerala poput kalcija, magnezija i kalija. Do njega dolazi zato što otpuštanjem ovih minerala tijelo pokušava neutralizirati višak kiselosti, odnosno uspostaviti zdravu pH ravnotežu, koja iznosi oko 7. Naši unutarnji organi, poput bubrega, pluća i nadbubrežnih žlijezda, igraju važnu ulogu u održavanju zdrave razine pH tijela.  Kako bi oni zdravo funkcionirali, bitno je da preferiramo unos alkalne hrane.

Unoseći alkalne namirnice, mi zapravo oslobađamo tijelo od trošenja energije za eliminaciju viška kiselih ostataka i pomažemo mu da radi ono za što je i stvoreno. To je balans tjelesne težine, kao i što duže održavanje zdravlja i energije.

Danas smo preplavljeni raznoraznim programima prehrane, te će svaki od njih zagovarati baš određenu vrstu namirnica i njihov određeni unos.

I u alkalnom prehrambenom programu susrećemo se s različitim omjerom unosa lužnate i kisele hrane. Dio zagovornika će inzistirati na minimalnom unosu kisele i većini alkalne hrane. Neki će tvrditi da je važan omjer 30  % acidne i 70 % alkalne hrane. Lično, smatram da bi unos trebao biti 60 % alkane hrane : 40 % acidne hrane,  što i sama prakticiram.

Preferirati unos alkalne hrane ne znači odmah da moramo eliminirati neke vrste namirnica, nego da možemo istovremeno unositi i proteine i ugljikohidrate, kao i dobre masti. Naše tijelo dizajnirano je tako da simultano može probaviti sve tri vrste namirnica. Za to je zaslužna gušterača koja istovremeno izlučuje tri različite vrste probavnih enzima. U kombinaciji s najzdravijim acidnim namirnicama, ova vrsta prehrane će omogućiti tijelu da izbaci višak vode, masti i da ga vrati u zdravu ravnotežu.

Kiselu reakciju u tijelu najčešće izazivaju bjelančevine, i to ponajviše one životinjskog podrijetla, te se smatra da za svakih suvišnih 10 g bjelančevina koje unesemo izgubimo 100 mg kalcija uriniranjem. Istu reakciju izazivaju gazirana pića jer su izrazito bogata fosforom, mineralom koji izaziva gubitak kalcija kada se uzima u većim količinama.

Ne prekoračite više od tri kafe na dan, jer kafa izaziva kiselost u tijelu. Neke statistike govore da bi često pijenje kave, više od tri na dan, moglo povećati pojavu osteoporoze čak 82 %. Rafinirane namirnice kao što su bijeli hljeb, kolači i lisnata tijesta izazivaju kiselost u tijelu, te potiču izlučivanje kalcija iz kostiju.

Oprez i s tamnim čajevima. Unos masne hrane smanjite na minimum. Pušenje i pijenje kafe dvije su “prijateljski” povezane navike koje zajednički stvaraju kiselost tijela. Kiselost potiču i umjetna sladila koja se danas dodaju hrani i raznim napicima kao “mamac” proizvođača da bi nam održali osjet slatkoće.

Neki naučnici idu tako daleko da tvrde da kiselo okruženje, uz druge bolesti,  uzrokuje razne vrste karcinoma.

Meso, mesni proizvodi, prevelik unos mlijeka i mliječnih proizvoda stvaraju kiselost u tijelu, a njihov prevelik unos je rizični faktor kod raznih vrsta raka. Zato kod dijagnoze karcinoma (osobito debelog crijeva) nutritivni tretman uključuje minimalan unos ili potpuno ukidanje unosa ovakve hrane,  pogotovo ako dodatno sadrže antibiotike i hormone rasta.

Savremena medicina upozorava na stanje poznato kao hronična metabolička acidoza, kojemu je uzrok visoko kisela prehrana.

Simptomi hronične metaboličke acidoze niskoga stepena su prerano starenje, gubitak mišićne i koštane mase te pojava bubrežnih kamenaca uzrokovana otpuštanjem alkalnog minerala kalcija.

PRAL koncept (Potential renal acid load) – prema desetogodišnjem njemačkom istraživanju Ute Alexy et al (2008) je pokazao da prehrana direktno utiče na kiselost tijela kod djece i odraslih. PRAL koncept je fiziološki bazirana kalkulacija koja uzima u obzir različite brzine probavne apsorpcije različitih minerala i proteina. Ovaj koncept se stoga namjerava implementirati i u ambulante te mjeriti kiselost urina kako kod odraslih tako i mlađih osoba!

Ono što je naučno potvrđeno do danas je da je unos alkalnih namirnica – više voća i povrća, a manje proizvoda životinjskog podrijetla i mesa  – direktno povezan s alkalnim razinama urina.

Alkalna prehrana stoga može pomoći kod različitih akutnih bolesti i stanja kao što su:

  • osteoporoza i osteoartritis
  • dijabetes
  • karcinom (dojke, prostate, debelog crijeva)
  • bubrežni i žučni kamenci
  • probavne i želučane tegobe
  • arterioskleroza i visoki holesterol
  • depresija i nesanica
  • giht

Počnite već danas hraniti se zdravije, uz pomoć kvalitetnih namirnica koje su vam nadohvat ruke i koje će vam pomoći u prevenciji i liječenju brojnih bolesti današnjice.

Dr. Lejla Kažinić Kreho/alternativa-za-vas

Dobre Kalorije
Right Menu Icon