Loading

Šta je organska bašta?

Organska bašta predstavlja prostor na kojem se zajedno gaje povrće, začinsko i ljekovito bilje, voće i veliki broj ukrasnih biljaka koje su ujedno i stanište za veliki broj korisnih životinjskih vrsta. Na ovaj način, imitirajući prirodu i suptilne odnose koji u njoj vladaju, obezbeđujemo povrtarskim vrstama i voću uslove za nesmetani rast i zaštitu od bolesti i štetočina, uz minimalnu intervenciju baštovana.

Kako je svaka bašta jedinstvena, na agro-ekološke uslove utiče prevashodno reljef terena, nagib, osunčanost i brojni drugi sa njima povezani faktori na koje, u principu, se ne može mnogo uticati. Pa ipak, prilikom uređenja povrtnjaka i okućnice može se, planiranjem i sprovođenjem brojnih agrotehničkih mjera uticati na mikroklimu placa, a samim tim omogućiti biljkama pravilan rast i sazrijevanje.

Osnovu organske bašte čini rastresito, nezagađeno, humusom bogato zemljište. Ono omogućava ravnomjeran rast biljaka koje najveći deo hranljivih materija uzimaju iz njega. U organskoj poljoprivredi ne koriste se sintetička sredstva za đubrenje, već se sve potrebe biljaka za hranljivim elementima zadovoljavaju primjenom organskih, mineralnih i tečnih biljnih đubriva, njihovom kombinovanom primjenom i zelenišnim đubrenjem. U borbi protiv nepoželjnih štetočina i bolesti koriste se sredstva koja ne narušavaju zdravlje zemljišta, biljaka, životinja i ljudi.

Zbog toga je od izuzetnog značaja napraviti dobar plan sjetve i sadnje i plan radova koji će se obavljati tokom cijele sezone. Radovi se u bašti mogu odvijati od početka februara pa sve do kasne jeseni i prvog snijega. Tokom svih tih meseci smenjuju se brojne aktivnosti tehničke prirode (obrada zemljišta, pravljenje toplih lijeha i klijališta, orezivanje, pravljenje komposta…) kao i neprestana sjetva, rasađivanje, njegovanje i zaštita biljaka.

Planiranje sjetve i sadnje

Prilikom planiranja, na milimetarskom papiru ucrtati plac sa tačnim dimenzijama i označiti površinu na kojoj će se nalaziti budući povrtnjak. Voditi računa o vrstama koje želite da gajite i njihovoj potrebi za vrstom zemljišta, hranjivima, svjetlosti, vodom… Staviti na spisak vrste povrća kao i broj biljaka ili željenu količinu plodova za potrebe porodice tokom jedne povrtarske sezone. Time se određuje kolika je površina bašte potrebna za gajenje čime možete da procijenite svoje mogućnosti.

Svako povrće, voće ili ukrasna vrsta traži određen prostor za rast i sazrevanje plodova i ne voli da dijeli taj prostor sa susjedima. Biljke koje su pregusto posijane ili rasađene zaostaju u rastu i ne daju očekivane prinose. Štetočine i prouzrokovači bolesti, pak, lako sa jedne biljke prelaze na susjednu, čime se povećava šteta koju mogu da nanesu. U lijehi dužine deset metara može se iz jednog reda ubrati 100 mrkvi ili peršuna, 20 glavica kupusa ili kelja, 50 salata, 20 vriježa krastavaca ili dinja itd.

Tokom zimskih mjeseci pravi se spisak za nabavku sjemena, rasada, đubriva, alata i planiraju se okvirno aktivnosti (sjetva u rano proljeće, pravljenje rasada, đubrenje, sađenje voća, ukrasnih vrsta itd.)

Priprema zemljišta

O zemljištu ćemo više pisati u narednim brojevima, a za početak proljeća je važna odgovarajuća priprema. Ukoliko je zemljište sabijeno i nije pripremljeno u jesen, potrebno ga je, čim vremenski uslovi dozvole, uzorati i dobro usitniti. Sa zemljišta pripremljenog u jesen i prekrivenog organskom materijom, skinuti otpad i rasresti ga vilama i ostaviti da se ugrije. Zatim pristupiti pravljenju lijeha. Veličina i oblik lijeha se određuje prema potrebama,  ali je za početnike najbolje da naprave lijehe 120 cm širine. Između lijeha napraviti staze širine 30 cm – 50 cm.

Ovo je pravi mjesec za pripremu bašte za ranu sjetvu. Ukoliko se planira berba ranog povrća, potrebno je napraviti klijalište i toplu lijehu. Klijalište će štititi mladice, a u toploj lijehi uspješno će rasti salate, rotkvice, mladi luk, špinat, kao i rasad paprike, paradajza, kupusa, kelerabe, prase…

Sjeme se sije u dobro usitnjeno, ocijeđeno i ugrijano zemljište. Sada se na otvorenom mogu sijati salate, peršun, grašak, rotkvice, špinat, mrkva, blitva i posaditi crni i beli luk.

 

Izvor: Agrobiznis Magazin

Dobre Kalorije
Right Menu Icon