Loading

Stomačne infekcije kod djece

 

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u zemljama u razvoju godišnje ima preko 700 miliona epizoda proljeva kod djece do 5 godina starosti, koja i najčešće obolijevaju. Najčešći uzročnici infekcija koje se prenose hranom su norovirusi, a zatim slijede bakterije kao što su SalmonellaClostridium perfringensCampylobacterStaphylococcus aureus… Neki od ovih uzročnika su vrlo infektivni, pa se mogu prenijeti i kontaktom sa oboljelom osobom, dok je za one manje zarazne neophodna velika količina mikroorganizama, pa je njihovo prenošenje rezervisano za kontaminiranu hranu i vodu.

Najčešće manifestacije su proljev i povraćanje, koji mogu biti praćeni blago povišenom temperaturom i bolovima u stomaku. Ukoliko dijete ne unosi dovoljno tečnosti da bi se nadoknadio gubitak, može doći do dehidratacije, što i jeste najveća opasnost, naročito kod male djece. Znaci  dehidratacije su suhe usne i jezik, prorijeđeno mokrenje (suha pelena), ubrzan srčani rad, letargija id. Može doći i do narušavanja odnosa i ravnoteže elektrolita (soli) u krvi, pogotovo ukoliko se djetetu daju neodgovarajući napici (npr. čista voda).

U zavisnosti od uzročnika, klinička slika može imati i neke specifičnosti.

Norovirusi su mali virusi koji su odgovorni za epidemije kod starije djece i odraslih, ali i za zimske epidemije kod dojenčadi. Rijetko se dijagnostikuju, jer laboratorijski test nije u širokoj upotrebi. Ove epidemije su tipične za kolektive, gdje se najčešće virus prenosi sa zaražene osobe putem hrane. Nakon kraće inkubacije (12h) javlja se povraćanje i mučnina, koji dominiraju kliničkom slikom. Bolest traje 1-3 dana.

Staphylococcus aureus – u hranu dospijeva sa zaražene osobe prilikom njenog pripremanja, a zatim oslobađa svoj toksin, čijim unošenjem i nastaje bolest. Kada je toksin već dospio u hranu, ne može se uništiti prokuvavanjem! Inkubacija je vrlo kratka (do 6h), a početak je vrlo buran, sa obilnim povraćanjem i proljevom, praćenim bolovima u stomaku. Tegobe prolaze spontano nakon 1-2 dana.

Bacillus cereus – u adekvatnim uslovima (nedovoljno termički obrađena hrana (riža, meso ), ili nepravilno rashlađivana) proizvodi toksin koji prouzrokuje bolest. Javljaju se povraćanje i proliv, obično blagog stepena, koji prolaze nakon 1-2 dana.

Escherichia coli – 3 „podvrste“ prouzrokuju vodeni proljev različite težine. Po oziljnosti komplikacija izdvaja se jedan serotip – E.coli O157:H7, koja može dovesti do razvoja tzv.hemolitičko uremijskog sindroma (anemija, smanjen broj trombocita i bubrežna slabost , što je razlog da brigu o djetetu preuzme pedijatrijski nefrolog, u bolničkim uslovima.

Salmonella –  infekcije putem hrane su vrlo česte. Inkubacioni period je oko 36 h, nakon čega se javlja bol u stomaku, povraćanje i proljev (često sa primjesama krvi), koji traje oko 7 dana. Klinička slika u nekim slučajevima može zahtjevati hospitalizaciju. Nakon akutne faze, može se javiti faza kliconoštva (naročito kod djece mlađe od 5 godina), tokom koje su bakterije i dalje prisutne u stolici (moguće prenošenje na osobe u kontaktu sa kliconošom!). Upotreba antibiotika može produžiti fazu kliconoštva, zbog čega je rezervisana samo za specifične slučajeve (bebe mlađe od 3 meseca, imunokompromitovane osobe i sl.).

Shigella – bakterija odgovorna za najveći broj smrtnih ishoda usljed dijarealnih poremećaja u nerazvijenim zemljama. Inkubacija traje do nedelju dana, a najizraženiji simptomi prolaze u prva 3 dana. Kliničku sliku karakteriše povišena tjelesna temperatura, bolovi u stomaku i proljev (vodeni ili sa primjesama krvi), i može varirati od blage, koja spontano prolazi, do teške, uz moguće ozbiljne komplikacije (konvulzije, hemolitičko uremijski sindrom itd). Kod teških kliničkih slika u terapiju se uvodi antibiotik.

Campylobacter – vrlo čest uzročnik oboljenja koje se prenose hranom (živinsko meso, nepasterizovano mleko, kontaminirana voda).  Inkubacioni period je od 2 do 5 dana, nakon čega se javlja proljev koji može sadržati primjese krvi, bolovi u stomaku i povišena tjelesna temperatura. Bolest obično traje do 2 dana, ali može trajati i duže od sedmicu dana, naročito kod imunokompromitovanih osoba. Moguće komplikacije su autoimune prirode (npr. upale zglobova ). Antibiotska terapija se ne upotrebljava rutinski, nego samo u određenim slučajevima.

Clostridium perfringens – bakterija koja je normalno prisutna u crijevima čovjeka. Bolest nastaje nakon unošenja većeg broja mikroorganizama, najčešće konzumiranjem nedovoljno termički obrađenog mesa i živine. Inkubacioni period je do 24 h, kao i trajanje bolesti. Manifestuje se bolovima u stomaku i vodenim proljevom. Od ostalih bolesti koje se prenose hranom razlikuje se po odsustvu povraćanja i povišene tjelesne temperature.

Clostridium botulinum – oslobađa botulinum toksin, koji prouzrokuje botulizam. Klinička slika varira od blage slabosti  do prave paralize, koja može zahvatiti i disajne mišiće i dovesti i do smrtnog ishoda. Konzervirane namirnice su najčešći izvor, a kod dojenčadi to može biti i med (zbog čega se ne daje djeci do godine starosti). Liječenje težih oblika je bolničko, uz primjenu antitoksina, imunoglobulina i respiratornu podršku ukoliko je potrebno. Antibiotska terapija nema efekta.

 

Liječenje stomačnih infekcija

Kamen temeljac terapije je brza procjena stepena dehidratacije. Kod blagih i umjerenih stepena dehidratacije, primjenjuje se oralna rehidratacija ukoliko je to moguće (djetetu se daje da pije ). Postoje komercijalni preparati koji su specijalno osmišljeni za tu namjenu, a mogu se nabaviti u svakoj apoteci. U njima je sadržaj elektrolita i njihov međusobni odnos takav da adekvatno nadoknađuje izgubljenu tečnost. Čista voda, čaj i razni sokovi nemaju odgovarajući sastav, i mogu dodatno pogoršati stanje djeteta. Rehidrataciju treba sprovoditi uporno, ali pažljivo, u početku po kašičicu tečnosti na 5 minuta, da se ne bi provociralo povraćanje. Kasnije se količina tečnosti postepeno povećava.

Ukoliko je došlo do teške dehidratacije ili je oralna rehidratacija neuspješna, neophodna je intravenska nadoknada tečnosti i elektrolita u bolničkim uslovima.

Kod ovih oboljenja mogu se primijeniti lijekovi protiv povraćanja, ali je primjena lijekova za zaustavljanje proljeva kontraindikovana.

Stolica se obično ne uzima za analize, osim ukoliko je klinička slika teška, produženog toka, kao i kod imunokompromitovanih osoba.

Antibiotici su rezervisani za teške kliničke slike, imunokompromitovane osobe i osobe sa nekim hroničnim oboljenjima.

Izvor: http://www.mojpedijatar.co.rs/, izvor fotografije: http://doktor.jutarnji.hr/

Dobre Kalorije
Right Menu Icon