Loading

Tijelo koje mrzite neće smršati niti ozdraviti

Naša urednica, dr. Safija Softić-Namas, je za Radio Sarajevo dala intervju u kojem je bilo riječi o dijetama, mršanju, zdravoj ishrani. Prenosimo ga u cjelosti.

Svakodnevno smo bombardirani svakojakim informacijama o zdravoj i pravilnoj ishrani, koje često znaju biti potpuno oprečne, čak i kada dolaze od stručnjaka iz oblasti ishrane.

Želja da ljudima približi pravilnu ishranu na racionalan način jedan je od razloga zbog kojih je doktorica Safija Softić-Namas, pokrenula portal Dobre kalorije.

“Ne želim da ljude zbunjuju informacije koje im se plasiraju, a koje često znaju biti samo način da se proda još jedan proizvod. Želim da svi shvatimo da se svi možemo zdravo hraniti. Za pravilnu ishranu nije neophodno da kupujete skupe egzotične namirnice, niti da gladujete, niti da jedete hranu koju ne podnosite. Svako funkcionira na poseban način i pravilna ishrana se može svakome prilagoditi. Nije neophodno ni da jedete 100 posto zdravu hranu. Jedan loš obrok ne čini lošu ishranu, niti jedan zdrav obrok čini pravilnu ishranu. Pravilna ishrana je način života. Za nju je samo potrebno uspostaviti naviku, nakon toga ona postaje rutina”, govori na početku razgovora doktorica Softić-Namas.

 

Praktičan način da se jede zdravo je ishrana po duginim bojama, i to u sezoni i mjestu u kojem se nalazimo. Šta to znači?

“To znači izabrati nekoliko namirnica raznih boja u toku dana i koliko je to moguće mijenjati svaki dan. Nema potrebe da to budu neke daleke biljke, kojima ne znamo ni ime izgovoriti. Neka to budu sezonske namirnice s našeg podneblja ili ono što smo ostavili za zimnicu. Naprimjer sada je dosta hladno, a ipak imamo super domaćih namirnica koje su jako zdrave (bundeve, crveni i bijeli luk, grah, jabuke, cvekla, repe, mladi luk, zelena salata, kelj, karfiol, kupus, kesten, nar, kivi itd.). Ljeti imamo mnogo veći izbor namirnica”, objašnjava doktorica.

 

Ističe da je protivnik izbacivanja iz ishrane čitave skupine namirnica, npr. mesa, žitarica, masnoća i slično.

“Smatram da sve to postoji s razlogom i da naša tijela s razlogom imaju sisteme koji su zaduženi za varenje svake od tih skupina namirnica. Međutim, pobornik sam izbacivanja nezdravih verzija tih skupina namirnica, npr. bijelog šećera, bijelog brašna, nezdravih masnoća, junk-fooda, aditiva u hrani itd. Neke od tih sastojaka tijelo ne prihvata kao hranu, nego kao opterećenje kojeg treba da se riješi. Ako pretjeramo, onda se ne može ni riješiti, nego dolazi do popuštanja organskih sistema, pojave poremećaja i bolesti, gojaznosti, karcinoma itd”, dodaje doktorica.

Skoro je započelo s radom i Savjetovalište o pravilnoj ishrani u Centru za edukaciju i istraživanje Nahla, gdje svako može dobiti svoj termin savjetovanja, kao i mjesečni plan uravnotežene ishrane. Do sada se pokazalo vrlo potrebnim i svrsishodnim postojanje jednog takvog savjetovališta.

 

Pitali smo doktoricu, šta savjetuje, posebno mladim djevojkama, koje lako počinju s raznim dijetama – kako bi postigle željenje, često nerealne, kilograme?

“Jedina validna dijeta po meni je pravilna ishrana. Istina je da je taj pojam teško definirati u nekoliko rečenica. Prema svemu što sam do sada proučavala o ovoj temi i iz moga iskustva u radu s ljudima, ishrana treba biti uravnotežena, umjerena i raznolika. Kako god ko želi može to postići, jer ne postoji čarobni štapić, a svaka osoba je individua. Svako treba osluškivati svoj organizam i vidjeti šta je to što mu treba ili što mu škodi.

Problem je što većina želi instant rješenja i onda posežu za dijetama, pri čemu zdravlje stave u drugi plan. Isprobaju nekoliko njih, izgube koji kilogram, pa se vrate na stare navike, pa probaju drugu dijetu, pa opet isto. I tako se nađu u začaranom krugu iz kojeg je teško izići. Žive za moment kada će vaga pokazati koji kilogram manje, a svijet im propada ako ta brojka nije ona koju su očekivali. Gladuju i muče se. A ne shvataju da je glad ta koja nas tjera na debljanje i da stres koji se pri dijetama proživljava djeluje apsolutno kontradiktorno onome što se želi postići. Zato stalno upozoravam na opasnost dijeta. Moramo da se pomirimo sa svojim bićem, da se zavolimo, zavolimo svoje tijelo, počnemo ga hraniti zdravo, ne zato da bismo smršavili nego da bismo uživali u zdravlju. Tijelo koje mrzimo neće smršaviti, niti ozdraviti (hoće prividno i privremeno, ali to je prolazno stanje). ”

Često ljudi zaboravljaju da nije samo ishrana ono što je potrebno za zdravlje, a idealna tjelesna težina je rezultat zdravog tijela.

“Osim probave, tu su vrlo bitna još tri segmenta: svijest, emocije i hormoni. Kada se te čestiri stvari dovedu u ravnotežu, onda je osoba zdrava. Međutim, to ponekad zahtijeva vrijeme, a većina je nestrpljiva. A svi znamo za ne postoji čarobni napitak, jer da postoji svi bismo ga pili i svi bismo bili zdravi”, govori doktorica.

 

Jedna od ciljnih skupina doktorice Softić-Namas su svakako djeca.

“Kao majka i kao osoba koja vrši edukaciju iz ove oblasti mogu reći da nije lako kod djece uspostaviti pravilnu ishranu. No, organiziramo radionice, jer tako djeca sama mogu vidjeti, probati i osjetiti pravilnu ishranu. Mogu vidjeti da zdrava hrana može biti ukusnija od nezdrave. Učesnici naših radionica nam šalju fotografije onoga što pripremaju nakon druženja. Počinju nositi zdrave sendviče, domaće paštete, energetske kuglice i ostalu zdravu hranu u školu. Roditelji se uključuju sve više, kako bi djeca stekla naviku. Mi smo ponosni na takve poduhvate”, govori doktorica.

 

No, doktorica ipak ističe da se ponekad toliko fokusiramo na ono što je loše i što ne bismo trebali konzumirati, da zanemarimo čitav jedan divni svijet namirnica koje nam trebaju i koje smijemo i trebamo jesti.

“Zanemarujemo i neke koje su vrlo dostupne i uobičajene. Voljela bih kada bismo svi konzumirali domaći kiseli kupus i ostalo povrće, smreku, jogurt od domaćeg mlijeka, kefir, domaći sos-paradajz, domaće džemove, ajvare, pekmeze (bez šećera), temeljce od domaćih pilića i telećih kostiju, divne žitarice poput prosa, heljde, pa sjemenke lana, suncokreta, susama, ćurokota, domaće orahe i lješnjake. Divno bi bilo ako je moguće da posijemo male baštice ili barem da podržavamo domaće lokalne proizvođače zdrave hrane, da kuhamo svoju hranu, a ne da jedemo pakovanja s pravom nazvanog junk-fooda. Bilo bi divno kada nas ne bi varali na reklamama i natpisima na proizvodima, nego kada bismo imali prave informacije s kojima bismo sami odlučivali šta ćemo”, ističe na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba doktorica Safija Softić-Namas.

 

Ima li zdravih slatkiša?

“Naravno da postoje zdravi slatkiši. Na našem portalu postoji rubrika „Slatko“ u receptima. Ni jedan od recepata ne sadrži šećer, bijelo brašno, niti boje i druge aditive, a svi su izuzetno ukusni. Često dobivamo pohvale za te recepte. Takvi slatkiši zaslađeni su hurmama, bananom, mrkvom, voćem domaćim pekmezom, medom, eventualno smeđim šećerom. Sve su to vrlo zdrave namirnice i smatram da nam trebaju biti u ishrani. U hrani treba uživati, da bi uopće imali korist od nje. Hrana nisu samo kalorije!”

Dobre Kalorije
Right Menu Icon