Loading

Zašto žudimo za nekom hranom?

Ono o čemu često i sami pišemo je žudnja za određenim vrstama hrane iz razloga jer organizam treba specifične nutrijente.

U cjelosti prenosimo prilog u kojem nutricionistica Karmen Matković Melki objašnjava ovu pojavu. U originalnom linku možete pogledati i video prilog.

Znamo da je hrana važna za naš organizam. No, hranom često zamijenimo mnoge druge nedostatke – emocije, hormone ili nedostatak jednog nutrijenta nadoknađujemo unosom ‘krivog’, čega često nismo svjesni. 

Istraživanja žudnje za hranom se i te kako provode, od neuroloških i psiholoških istraživanja do metaboličkih/hormonskih, od onih na miševima do kliničkih ispitivanja na ljudima.

U emisiji Dobro jutro, Hrvatska gostovala je nutricionistica Karmen Matković Melki, diplomirana inženjerka prehrambene tehnologije i otkrila sve što zna o žudnji za hranom i povezanosti s nedostatkom nutrijenata u organizmu.

Žudnja za slatkim posljedica je nedostatka kroma, stalna želja za mesom ukazuje na manjak cinka, dok je glad za ugljikohidratima znak manjka triptofana, esencijalne aminokiseline koju mozak koristi zajedno s vitaminom B6, niacinom i magnezijem da bi proizveo serotonin, neurotransmiter koji prenosi poruke između mozga i jednog od tjelesnih biokemijskih mehanizama za spavanje. U većini slučajeva žudnja za hranom proizlazi iz jednostavnih fizioloških ili psiholoških uzroka i može se kontrolirati unosom nutrijenata neophodnih organizmu.

Ukratko žudnja za čokoladom – manjak magnezij; slatkim – nedostatak kroma; mesom – manjak cinka i željeza; sirom – manjak kalcija; ugljikohidratima – manjak triptofana.

Ukoliko žudite za čokoladom odlučite se za onu koja sadrži najmanje 75% kakaa jer sadrži više magnezija i manje šećera. Orašasti plodovi također su bogati magnezijem, naročito brazilski oraščići kao i lisnato zeleno povrće poput smeđe riže, integralnog kruha i sjemenki bundeve.

Žudnja za sirom može ukazivati na manjak kalcija u organizmu koji je jedan od najvažnijih minerala za tijelo. Osim što čuva zdravlje zubi i kose, kalcij je neophodan za normalno funkcioniranje mišićnog i živčanog sustava. Osim sira, odličan izvor kalcija su mlijeko, jogurt, srdele, losos, bademi i brokula. Da bi se apsorbirao kalcij, vaše tijelo treba vitamin D koji koža proizvodi kao odgovor na UV zrake.

Žudnja za mesom može biti znak da vam nedostaje željezo, ali i cink koji igra važnu ulogu u imunološkom sustavu. Ukoliko vam nedostaje u organizmu veća je mogućnost da ćete biti osjetljivi na prehladu i gripu. Cink je od vitalnog značaja za diobu stanica i zdravu kožu, kosu i nokte. Iako je crveno meso najbolji izvor cinka, preporučuje se jesti špinat, školjke, sir, integralni kruh i sjemenke bundeve.

Stalna želja za ugljikohidratima može biti posljedica manjka aminokiseline triptofana. Ta je aminokiselina nužna za sintezu hormona sreće serotonina i manjak može uzrokovati promjene u raspoloženju, manjak sna i tjeskobu. Iako ugljikohidrati ne sadrže triptofan oni podižu razinu šećera u krvi koja tjera aminokiselinu u mozak. Izvori triptofana nalaze se u puretini, mlijeku, jajima, indijskim oraščićima, siru i bananama.

Potreba za grickalicama – čipsom, kokicama i drugim slanim grickalicama upućuje na određene nedostatke vezane za nadbubrežnu žlijezdu i manjak elektrolita. Često se javlja uslijed disbalansa hormona zbog stresnih situacija. Pojačana potreba za unosom soli najčešće ukazuje na potrebu organizma za elektrolitima i mineralima.

Žudnja za slanim također može značiti da tijelo vapi za vodom, budući da sol ima tendenciju zadržavanja vode u organizmu. Da bi nadoknadili elektrolite i minerale jedite celer, masline, rajčice, alge i himalajsku sol te naravno pijte više tekućine.

Postoji i žudnja za konzumacijom nejestivih odnosno neprehrambenih tvari – poput leda, zemlje, krede i slično. Kada pojavi takva neobična žudnja govorimo o pika poremećaju. Žudnja za ledom može upućivati da imate anemiju ili vam nedostaje željeza. Najbolji izvor željeza je crveno meso, ali i integralni kruh, smokve, marelice, špinat, brokula i leća. Konzumirajte što više hrane bogate željezom, uključujući tamnozeleno lisnato povrće, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke.

Kada vas ulovi nekontrolirana želja za nekim namirnicama odnosno nekim grupama namirnica, prvo razmislite jeste li stvarno gladni, ili je riječ o nedostatku nutrijenata ili možda hormona.”

Izvor: HRT

Dobre Kalorije
Right Menu Icon