Loading

Zdrava ishrana, nezdrava opsesija

Piše: Sanja Dutina za Psihobrlog

Ljudi postaju vegetarijanci iz različitih razloga i ubjeđenja – najčešće etičkih („meet is murder“), zdravstvenih, ekonomskih, a ponekad jednostavno jer im se ne dopada određena vrsta hrane. Međutim, vegetarijanstvo, posebno u tinejdžerkom dobu, može biti i način da se prikrije ozbiljan poremećaj ishrane.

Jedno u nizu istraživanja koja potvrđuju vezu vegetarijanstva i poremećaja ishrane, objavljeno je prošle godine u žurnalu Eating Behaviors. Na uzroku od 200 žena, klinička grupa sa poremećajem ishrane, u mnogo većem procentu se izjasnila kao vegetarijanac u odnosu na nekliničku grupu. Ostali rezultati pokazuju da su 52% žena sa poremećajem ishrane (na pr. anoreksijom), u nekom trenutku svog života bile vegetarijanke. Naravno, motivacija za izbor ovakvog načina ishrane, za razliku od ostalih vegetarijanaca, bila je gubitak težine, iako to na samom početku nisu spremne da priznaju ni sebi ni drugima. Mladi su osjetljivija grupa jer pro-anoreksija sajtovi promovišu upravo vegetarijanstvo kao način da se lako skinu kilogrami.

Da li „lažno“ vegetarijanstvo u startu maskira anoreksiju ili ih samo iskustvo uz biološku predispoziciju čini osetljivim da skliznu u poremećaj ishrane, još uvek nije razjašnjeno. Svakako, ova veza podsjeća na fenomen koji je doktor Stiven Bratman 1997. godine nazvao ortoreksijom. Ortoreksija je opsesija zdravom ishranom koja može dovesti do patološke ishrane. Ali ovo nije klinički termin niti se može naći u DSM-u, iako se mnogi zalažu za njegovo zvanično dijagnostičko priznavanje, kao vrste poremećaja ishrane.

Zdrava ishrana je u modi i niko ne tvrdi da je izbor konzumiranja isključivo zdrave hrane nešto loše, pogrešno ili patološko. Ali i poremećaji ishrane idu u korak sa kulturom i prate trendove. Anđela Guarda, direktorka Džon Hopkins programa za poremećaje ishrane, kaže da se i prije 20 godina znalo da su mnogi anoreksični pacijenti vegetarijanci. Danas njeni pacijenti pričaju o konzumiranju organske hrane, tvrde da su intolerantni na glukozu, alergični na gluten, iako analize i testovi pokazuju da nisu. Opsjednutošću zdravom ishranom zapravo kriju strah od konzumiranja visokokalorične ili nekog drugog tipa hrane, koja će ih učiniti „prljavim i bolesnim“. „Zdrava ishrana je bolja za nas, ali postoji ekstrem; sve što je ekstremno je toksično.“

Hraniti se zdravo, biti vegan ili vegetarijanac može biti i većinom jeste dobar izbor i stil života. Međutim, za određenu grupu ljudi sa niskim samopouzdanjem koji su skloni opsesiji i kontroli, može biti znak za uzbunu je ukazuje na prikrivanje i pravdanje poremećaja ishrane. Počinju sa izbjegavanjem određene hrane, sve više se sužava grupa „dozvoljenih“ namirnica, na kraju upadaju u situaciju da toliko malo jedu da postaju neuhranjeni, uz anemiju i brojne druge karakteristične zdravstvene probleme. Panično se plaše bilo kakve vještačke hrane ili načina na koji je hrana pripremljena do te mjere da prevazilazi granice „zdrave ishrane“. Postaju žrtve hrane, netolerantni su prema onima koji ne dijele njihova uvjerenja, ali fokus nije na idealnoj liniji već patološkoj opsjednutosti zdravljem. Očigledno je da ortoreksija ima elemente opsesivno-kompulsivnog poremećaja.

Suština nije da vegetarijanstvo ili bilo koji zdrav način ishrane izaziva poremećaj ishrane. Ali kao i u svakom drugoj oblasti postoje rizične grupe koje su sklone pretjerivanju i prelaze u patološko. Važno je napraviti balans u životu, pa tako i kada je u pitanju briga o zdravlju i ishrani.  Ako vam hrana stvara paniku, anksioznost i osjećaj krivice, zapitajte se u najmanju ruku da li pretjerujete.

Leave a Reply